Nedovoljno, nedovoljno i nedovoljno. Tako je ekonomski analitičar Guste Santini okarakterizirao najavljeni plan Vlade za porezno rasterećenje malog i srednjeg gospodarstva, koji bi u idućoj godini trebao gospodarstvu uštedjeti više od 600 milijuna kuna, što bi u periodu od tri godine značilo više od dvije milijarde kuna manje u državnoj riznici. Uz plan rasterećenja, premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je za Jutarnji list najavio i konačni povratak Hrvatske u investicijski rejting kao jedno od kapitalnih nastojanja Vlade za iduću godinu.
- Sve je iznenadilo, uključujući i mene, da mi već sada u ovoj godini nismo dosegli investicijski rejting. Svijet je evidentno sumnjičav prema našim stopama rasta BDP-a koji se temelji isključivo na turizmu. Dostizanje investicijskog rejtinga u idućoj godini ne može okarakterizirati kao relevantan cilj. Ako ne dođe do neke krize, nema nikakvog razloga da u idućoj godini ne dostignemo investicijski rejting, ali to nije nikakav razlog za zadovoljstvo. Trebamo se uspoređivati sa Slovenijom: minimalni rejting prema kojem moramo težiti u kratkom roku jest A+, upravo zato što nije realno očekivati da će kamatne stope dugoročno ostati na povijesno niskim razinama kakve su sada - upozorava Santini.
Institucionalno nesigurna država
Ističe i da stopa rasta BDP-a niža od 3 posto nije zadovoljavajuća imajući u vidu veliko potonuće nakon 2008. Dugo smo se borili da izađemo iz recesije, tvrdi Santini, a iz recesije smo izašli ne zahvaljujući našoj ekonomskoj politici ili reformama, nego rastom gospodarstva iz okružja koje se onda prelilo k nama. Temeljni problem zašto je razina ulaganja u Hrvatskoj na ovako niskoj razini, Santini vidi u tome što Hrvatska ne djeluje na smanjenju neizvjesnosti i rizika, a to je, prema njemu, ključ za povećanje investicija.
- Mi smo institucionalno nesigurna država. U pravosuđu nam se događa to što nam se događa, a evo sada se to prelijeva i na političku scenu. Prvo i osnovno, treba poštivati pravni sustav te taj pravni sustav prilagoditi realnim potrebama društva, a ne voditi ga na temelju političkih određenja, odnosa i četverogodišnjeg političkog horizonta. Da je Hrvatska pravno uređena zemlja, imala bi 20-25 posto veći BDP . Onda bismo imali i plaće veće za 15-ak posto, onda bi i obrazovanje i znanost moglo dobiti 40 posto više sredstava, onda bi se i minimalne mirovine mogle povećati - zaključuje Santini.