Hrvatski poduzetnici svjesni su prednosti koju donosi ‘pametna proizvodnja‘ u tvrtkama, a kao izazove u implementaciji ističu troškove ulaganja i nedostatak znanja, izvijestili su u ponedjeljak iz Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro).
Hamag-Bicro je, kako se navodi u priopćenju, s 12 međunarodnih partnera koji sudjeluju na projektu "Smart Factory Hub", u travnju i svibnju ove godine proveo anketu o tome koliko su hrvatski poduzetnici uključeni u pametnu specijalizaciju i spremni za Industriju 4.0, a prikupljeni su odgovori 26 hrvatskih malih i srednjih poduzetnika (MSP-a) u industriji.
U priopćenju Hamag-Bicroa se napominje i kako je nakon prve industrijske revolucije koja je započela izumom parnog stroja, uslijedila druga uvođenjem električne energije u proizvodnju te se trenutno nalazimo na kraju treće.
Upotrebu elektroničkih i ICT sustava zamjenjuju pametne tvornice koje koriste ICT sustav s ciljem digitalnog povezivanja strojeva, ljudi i proizvoda, tzv. Industrija 4.0.
>>>HAMAG-BICRO dodijelio Genosu gotovo 18 milijuna kuna za novu generaciju lijekova
Većina hrvatskih MSP-a razumije korist pametne proizvodnje u svojim poduzećima, štoviše upoznati su s novim trendovima u industriji te namjeravaju postupno uvoditi pametna rješenja, tehnologije i metode, no samo je 12 posto trenutno implementira, pokazala je anketa.
Niski postotak uvođenja Industrije 4.0 vidljiv je i po istraživanju agencije nizozemskog ministarstva vanjskih poslova koje je provedeno u travnju ove godine i po kojem se Hrvatska nalazi na pretposljednjem mjestu u EU, ispred Bugarske.
"Troškovi implementacije, nedostatak informacija i visoka složenost novih tehnologija predstavljaju izazove, no unatoč tome hrvatski poduzetnici su zainteresirani za pametnu proizvodnju te smatraju kako su za povećanje konkurentnosti najvažnija četiri područja - bolja kvaliteta proizvoda, bolja koordinacija s kupcima, smanjeni troškovi proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima", ističe se u priopćenju.
Hrvatski poduzetnici svjesni prednosti koju donosi Pametna proizvodnja, kao izazove u implementaciji ističu troškove ulaganja i nedostatak znanja.
Većina MSP-a je već implementirala nove tehnologije ‘Cloud Storage/processing‘ i ‘Responsive manufacturing‘, a u budućnosti su zainteresirani za implementaciju tehnologija ‘Data analytics‘ i ‘Smart maintenance‘.
Većina malih i srednjih poduzetnika trenutno ne koristi metode u proizvodnom procesu, samo mali broj implementira LEAN proizvodnju, no svi imaju želju za unaprjeđenjem, navode iz Hamag-Bicroa.
Odlike LEAN metode su, kako se navodi, velika varijabilnost proizvoda, male serije, mala količina zaliha, fleksibilna proizvodnja i visoka kvaliteta.
Najveća prednost je veza između smanjenja troškova i unaprjeđenja produktivnosti i kvalitete. Također je važno stalno usavršavanje radnika, čime se postižu bolji rezultati, a u menadžmentu ljudskih resursa, MSP-i žele implementirati metode strateškog razvoja osoblja, motivacijske sustave i transfer znanja.
"Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja pametne proizvodnje te hrvatski mali i srednji poduzetnici žele sudjelovati u tome", naveo je u priopćenju predsjednik Uprave Hamag-Bicro-a Vjeran Vrbanec.
"Poduzeća koja nisu implementirala nove tehnologije žele postati aktivnija u budućnosti te su najviše zainteresirani za međusobnu suradnju poduzeća u proizvodnji, za edukacije i obrazovanje te prijenos dobre prakse, što pokazuje njihovu želju za praćenjem novih trendova i rast kompetitivnosti", kazao je Vrbanec
Dodao je kako je "Smart Factory Hub" projekt kojem je cilj poboljšanje okvirnih uvjeta za inovacije u pametnoj proizvodnji te će im pomoći tijekom ove i sljedeće godine. Taj je projekt financiran od strane Interreg Danube Transnational Programma s ciljem poboljšanja okvirnih uvjeta za inovacije u području pametne proizvodnje na dunavskom području.
Osim Hamag-Bicra, u projekt je uključeno još 12 partnera iz devet zemalja – Austrije, Njemačke, Slovenije, Mađarske, Češke, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Srbije. Projekt traje 30 mjeseci, od siječnja 2017. do lipnja 2019., i vrijedan je više od 1,8 milijuna eura.