Kako bi potakla gospodarski rast, odnosno potrošnju i inflaciju, Europska središnja banka (ESB) počela je provoditi ekspanzivnu politiku visokih monetarnih stimulansa nekonvencionalnim kanalima (Quantitiveeasing) od 2015. godine.
Stopa nezaposlenosti se sporo spušta
Gospodarski je oporavak još krhak, s brojnim rizicima koji dolaze iz same Unije (Brexit i politički rizici koje donose parlamentarni i predsjednički izbori u Francuskoj i Nizozemskoj, čiji rezultati mogu potencijalno ugroziti Uniju) i iz globalnog okruženja kao što je usporavanje rasta Kine koja je drugo najznačajnije izvozno odredište EU.
ESB predviđa rast eurozone u ovoj godini na 1,8%, ali i usporenje u sljedeće dvije godine na 1,7% u 2018. g. i 1,6% u 2019. godini. U skladu s time, stopa nezaposlenosti se sporo spušta zadržavajući se na razini iznad 9 posto, a ciljanu razinu inflacije je i dalje zahtjevno postići u srednjem roku.
Iako se ukupna inflacija, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s cijenama energije u posljednje vrijeme povećala, temeljni inflacijski pritisci i dalje su potisnuti.
Upravno se vijeće u biti i ne obazire na promjene inflacije mjerene HIPC-om ako ocijeni da su prolazne i da se neće odraziti na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.
Tako je, očekivano, upravno vijeće ESB-a i na današnjem sastanku donijelo odluku o zadržavanju kamatnih stopa na povijesnim minimumima. Izraženo je i očekivanje da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira (QE) koje bi trebale završiti ove godine.
>>>HGK: Ako se smanje marže u pitanje se dovodi egzistencija ospkrbljivača i distributera plina
Naime, predviđeno je da se od travnja smanjuje mjesečna vrijednost neto kupnje vrijednosnih papira s 80 na 60 milijardi eura koja će se provoditi do kraja godine, ali i dulje ako to bude potrebno, odnosno sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije.
S druge strane, američka središnja banka je još 2014. godine završila s ekspanzivnom monetarnom politikom s ekstremnim monetarnim stimulansima (QE), a krajem 2015. g. je nakon osam godina povijesno niskih kamata podigla njene razine i nastoji ih normalizirati u kratkom razdoblju (na sastanku 14. ovoga mjeseca očekuje se sljedeće podizanje stopa).
U Hrvatsoj će se otežati uvjeti financiranja
Stoga, iako Europa kasni za SAD-om, izgledno je da će i na području eura polako završiti razdoblje niskih kamatnih stopa. Iako to reflektira gospodarski oporavak, s druge strane vijest nije dobra za visokozadužene zemlje, poput Hrvatske, kojoj će se otežati uvjeti refinanciranja i novog zaduživanja, a opteretit će je više nego druge članice EU iz srednje i istočne Europe.
Naime, Hrvatska ima najveću premiju rizika (CDS) od svih usporedivih članica EU, na razini rizika Rusije i Italije, što znači skuplje zaduživanje na inozemnom tržištu.