Najnovije poskupljenje goriva u Hrvatskoj posljedica je, naravno, kretanja na svjetskim tržištima. Barel sirove nafte stabilizirao se na 75 dolara (tjedan prije bio je na oko 72 dolara), što se ‘prelilo‘ na takozvanu Mediteransku burzu, na kojoj naše naftne kompanije i kupuju derivate.
Litra eurosupera 95 je, podsjetimo, poskupila 21 lipu, eurodizela 14 lipa, a autoplina devet lipa. Dovedeno u kontekst naših autoprijevoznika, cijena jednog spremnika od 280 litara, primjerice, autobusa sada stoji 2704 kune, a na početku godine stajao je 2550. Dakle, skuplji je za 153 kune.
Analitičari tvrde da je rast cijene barela, zasad, zaustavljen. No pozivaju na oprez.
>>>Klub izvoznika: Vujčić – Hrvatska je spremna za usvajanje eura
– Lagani pad cijena sirove nafte prisutan većim dijelom srpnja prekinut je najnovijim geopolitičkim događajima – kažu analitičari Raiffeisen banke. Naime, problematičan je tjesnac Bab el-Mandeb (jedan je od vodećih svjetskih plovnih putova za sirovu naftu i druge naftne derivate), koji postaje sve nesigurniji. Tu su i sve veće napetosti između Irana i SAD-a.
Zasad se procjenjuje da će ovogodišnja prosječna cijena sirove nafte (tipa Brent) biti 75 dolara po barelu. Duduše, potkraj prošle godine smatralo se da će taj prosjek iznositi 68 dolara.
A što se može dogoditi u slučaju drastičnog rasta cijene barela i cijena goriva u Hrvatskoj? Može se zaustaviti rast BDP-a. Hrvatska narodna banka, na čijem je čelu Boris Vujčić, u svojoj je publikaciji o makroekonomskim kretanjima izradila nekoliko scenarija utjecaja sirove nafte na naše gospodarstvo, a u onom najcrnjem zaključila je da se, popne li se cijena barela na 112 dolara (ali kao posljedica smanjenja ponude nafte, a ne potražnje), zaustavlja rast hrvatskog BDP-a.
>>>Povećane proizvodne kvote spuštaju cijene sirove nafte
– U teoriji, šok-ponude nafte impliciraju negativnu korelaciju između svjetskih cijena sirove nafte i realne aktivnosti. To znači da u uvjetima rasta cijena nafte zbog smanjenja ponude pada realna aktivnost – pojašnjavaju nam iz HNB-a. No tu je i još jedan rizik – inflacija, koja je u lipnju dosegla 2,4 posto, najvišu razinu od travnja 2013. godine. Najveći utjecaj na lipanjsku inflaciju imao je rast cijene energije, ali i hrane. Analitičari upozoravaju da će cijene goriva i dalje utjecati na inflaciju.