Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da je godišnja stopa rasta realnog BDP-a u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosila 2,6 posto, a na razini cijele 2022. godine rast BDP-a mogao bi iznositi oko šest posto, što prije svega odražava povoljna kretanja u prvom polugodištu.
- Visokofrekventni pokazatelji za Hrvatsku upućuju na stagnaciju gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju, nakon pada koji je bio zabilježen tijekom trećeg tromjesečja. Prema HNB-ovu mjesečnom pokazatelju realne gospodarske aktivnosti (MRGA), godišnja stopa rasta realnog BDP-a u posljednja tri mjeseca prošle godine smanjila se na 2,6 posto, što upućuje na to da je razina gospodarske aktivnosti stagnirala u odnosu na prethodno tromjesečje. HNB-ov indikator recesije upućuje na to da domaće gospodarstvo nije bilo u recesiji, iako se rizik recesije povećao - procjenjuju analitičari središnje banke u najnovijem broju publikacije Bilten.
Takvu ocjenju, kako objašnjavaju iz HNB-a, podupire činjenica da se ubrzao pad industrijske proizvodnje na kraju prošle godine zbog pada proizvodnje energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je rast proizvodnje kapitalnih dobara ublažio nepovoljnu dinamiku.
Nastavio se i pad realnog prometa od trgovine na malo, što se može povezati s nastavkom pada realnih plaća i slabim potrošačkim optimizmom, koji se, unatoč oporavku zabilježenom krajem prethodne godine, zadržava na dugoročnom prosjeku.
Nasuprot tome, građevinska aktivnost nastavila je jačati, dok podaci o fiskaliziranim računima upućuju na povoljna kretanja u uslužnom sektoru, objašnjavaju analitičari središnje banke.
- Kada je riječ o kretanjima na razini cijele 2022., uz ocijenjeni rast u četvrtom tromjesečju, stopa rasta realnog BDP-a u prošloj godini mogla bi iznositi oko šest posto, što prije svega odražava povoljna kretanja u prvom polugodištu - procjenjuju u HNB-u u novom Biltenu, čiji je sadržaj bitno izmijenjen kao odraz promjene režima monetarne politike nakon ulaska Hrvatske u euro područje.
Naime, ta publikacija sada pruža informacije o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u Hrvatskoj, ali i europodručju te predstavlja niz novih relevantnih pokazatelja i prikaza, kao što su indikator vjerojatnosti recesije za Hrvatsku, "inflacijski semafor" s komparativnim pregledom determinanti inflacije u Hrvatskoj, a detaljnije se razmatra i transmisija zajedničke monetarne politike euro područja na domaći financijski sustav.
Inflatorni pritisci slabe, ali i dalje naglašeni
Analitičari središnje banke tako navode kako su, iako postupno slabe, inflatorni pritisci i dalje naglašeni.
Godišnja inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) krajem 2022. i početkom ove godine u Hrvatskoj je počela blago usporavati te je prema prvoj procjeni Eurostata u siječnju iznosila 12,5 posto (nakon 12,7 posto u prosincu 2022.). Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u siječnju se, pak, ubrzala na 11,3 posto (s 10,5 posto u prosincu).
- Na slabljenje inflatornih pritisaka prije svega djeluje smanjenje cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, ali one se još uvijek zadržavaju na povišenim razinama. Postupno se otklanjaju i uska grla u globalnim opskrbnim lancima, što ublažava nestašicu pojedine robe. Usporavanje gospodarske aktivnosti u europodručju i Hrvatskoj smanjuje mogućnosti poduzeća da povećanje troškova prebacuju na potrošače. S druge strane, na domaćem tržištu rada i dalje je vidljiva snažna potražnja za radnicima te niska i opadajuća nezaposlenost uz razmjerno snažan rast nominalnih plaća - ističu analitičari HNB-a.
Napominju i kako je usporavanje rasta cijena industrijskih proizvoda zasad neznatno, a ubrzao se rast cijena usluga.
"Kretanja cijena u siječnju upućuju da je uvođenje eura u Hrvatskoj vjerojatno imalo vrlo blag utjecaj na kretanje inflacije, i to ponajviše zbog poskupljenja zabilježenih u segmentu uslužnih djelatnosti, što je u skladu s iskustvima drugih članica Europske unije koje su uvele euro", tvrde iz HNB-a.
Rastu kamatne stope poduzećima, ostale nepromijenjene
Uz napomenu kako se pooštravanje monetarne politike ESB-a odražava na kretanja na financijskim tržištima europodručja, iz HNB-a ističu kako se "počinje osjećati i prijenos na hrvatsko financijsko tržište, pri čemu će se zbog strukture i frikcija puni učinak prijenosa protegnuti tijekom nekog razdoblja".
- Istodobno sa stezanjem zajedničke monetarne politike rastu kamatne stope na kredite poduzećima, a ostale su kamatne stope u Hrvatskoj zasad uglavnom nepromijenjene - navodi se u Biltenu.
Po podatcima koji se iznose, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima u prosincu je porasla na 3,22 posto, "što je u skladu i s rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka koji upućuju na sve snažniji nastavak pooštravanja standarda odobravanja kredita poduzećima".
- Za razliku od poduzeća, kod stanovništva se još uvijek ne primjećuju znatniji pritisci na porast troškova financiranja te je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite u prosincu iznosila 3,79 posto, a kreditiranje stanovništva i dalje bilježi stabilan rast, pri čemu se ističe veći doprinos stambenih kredita - ističu iz HNB-a.