Kad je Ivan Vrdoljak dao ostavku na mjesto predsjednika Hrvatske narodne stranke, nakon sjednice Predsjedništva stranke na kojoj je neuspješno pokušao progurati koaliciju s HDZ-om, Andrej Plenković ostao je miran. Iako se njegovo stajalište tada činilo bleferskim, letimičan pogled na popis od 130 članova Središnjeg odbora HNS-a, koji je trebao verificirati ili opovrgnuti odluku Predsjedništva, otkrivao je razlog zbog kojega je premijer hladan kao špricer.
>>> Vrdoljak odbacio koaliciju s HDZ-om i podnio ostavku na sve političke funkcije
Velik dio tih ljudi ima izravan materijalni interes da se odredi za koaliciju s Plenkovićevim HDZ-om, a provjerom dostupnih nam baza podataka utvrdili smo da je najmanje 60 članova tog tijela zainteresirano za politički ‘status quo‘. Neupućenima se HNS-ov Središnji odbor može činiti kao aglomeracija relativno nepoznatih imena, ali među tih 130 ljudi koji su odlučili kamo će usmjeriti narodnjake u idućih nekoliko desetljeća ima dovoljno poznatih, a kad im se pridodaju i oni što lete ispod radara – dakle samo na lokalnoj razini – jasno je zašto je Plenković mogao vjerovati Vrdoljaku.
Naime, to je tijelo popunjeno političkim dužnosnicima u županijama, gradovima i na nacionalnoj razini poput Anđelka Topolovca, Melite Samoborec i Jasmina Krizmanića, zatim sadašnjim i nekadašnjim članovima upravnih tijela trgovačkih društava u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave poput Dragana Kovačevića, Stjepana Čuraja ili Dubravka Ponoša, kao i članovima uprave regulatornih i razvojnih agencija te javnih ustanova poput Gorana Kovačevića, Krunoslava Lukačića ili Zorana Šanteka.
Očekivano, u Središnjem odboru HNS-a može se naći stara ekipa iz Narodnih novina poput Anđelka Topolovca i Nevena Alića. Tu je i bivša ekipa iz IVKOM-a predvođena Miroslavom Batinićem, saborskim zastupnikom koji je prvi doveo u pitanje odluku Predsjedništva HNS-a, a članovi su i predsjednici i članovi pojedinih sjevernohrvatskih LAG-ova poput Marijana Škvarića i Matije Zamljačanca, lokalni šefovi HEP-a Gorana Pakasina, bolnički ravnatelji poput Davora Gredičaka, javni cestograditelji sa županijske razine kao što je Željko Vincelj, direktori i zaposlenici varaždinske razvojne agencije AZRA-e poput Petre Pokec, prodavači plina komunalni i privatni kao što su Josip Dreven, Danijel Ilić i Nenad Hranilović, komunalni vodoprivrednici poput Mirana Husaka, Gorana Đanića ili Vlade Korena, upravljači trgovačkim društvima u djelomičnom vlasništvu države poput Igora Rubila, ravnatelji javnih ustanova poput Marija Tevšića itd.
>>> Gubitnici u vrhu politike: HNS-ovi junaci prvog kruga u Plenkovićevoj vladi
Mnogi od navedenih i, kao što smo naveli, najmanje gotovo pola članova popisa Središnjeg odbora HNS-a imali su vrlo pragmatičan interes. Da su glasovali protiv koalicije, doveli bi se u opasnost da će sutra, ako HDZ pobijedi na nacionalnim izborima, morati prihvatiti niža radna mjesta koja nose manje privilegija i manje moći. U HNS-u ne bilježe sve te podatke. Neslužbeno su nam rekli da je glasovanje bilo javno, ali da se nije bilježilo tko je kako glasao, već su samo izbrojene podignute ruke. Također, rečeno nam je da se zbog nedavnih događaja stanje članstva brzo mijenja, odnosno da ni popis Središnjeg odbora do izlaska ovog broja Lidera više ne mora izgledati kao što je izgledao na internetskoj stranici stranke u trenutku pisanja ovog teksta.