Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je u subotu u Prelogu kako bi osobno bio sretniji da je 4,4 milijarde kuna plaćenih za jamstava u brodogradnji mogao iskoristiti za dobre poduzetnike.
Ministar Horvat je u Prelog bio na susretu s građanima i gospodarstvenicima u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta gdje su ga novinari pitali o situaciji u brodogradnji, uoči odluke Trgovačkog suda u Rijeci vezanoj uz stečaj 3. maja, te nakon stečaja pulskoga Uljanika.
Odgovarajući na pitanje o gradnji jaružala s kopačem za naručitelja, firmu Jan De Nul, koja je naplatila jamstva, Horvat je podsjetio da su u listopadu prošle godine pokušali dogovoriti završetak broda u Puli, a kako do dogovora nije došlo, ponuđeno je osiguranje sredstava za teglenje i 22 milijuna eura za dovršetak negdje drugdje.
Ministarstvo je platilo kompletan iznos jamstva - na razini 4,4 milijarde kuna
"U dosta polemičnoj situaciji koja se dogodila nakon otvaranja stečajnoga postupka, došli smo da toga da firma Jan De Nul ne pregovara samo isključivo s državom niti da je država ta koja može u potpunosti garantirati dobru izvedenost toga posla", podsjetio je Horvat. Dodao je je kako je "Jan De Nul kada je izgubio povjerenje da se taj brod može završiti u Puli, aktivirao kroz banke koje su, odmah po isplati zatražile isplatu jamstva od države što je Ministarstvo financija učinilo".
Ministar je izvijestio kako je "Ministarstvo financija platilo kompletan iznos jamstava, na razini 4,4 milijarde". Istaknuo jeda psotoje još dva broda ukupnog iznosa 120 milijuna kuna za koje, dodao je, očekujemo isto tako da će se ugovori raskinuti jer u Puli nema preduvjeta da bi se tamo u kontinuitetu nastavila gradnja brodova.
Sretan ministar koji bi raspolagao s 4,4 milijarde kuna za dobre poduzetnike
Horvat je ocijenio "da stečaj u Puli i situacija u Rijeci dovode do zaključka koji ponavlja nekoliko mjeseci".
"Uz metodologiju financiranja brodova gdje se brodovi ugovaraju, avansi nekontrolirano koriste, krediti koji se dižu za novogradnje koriste za dovršetak nekih starih grijehova, državni proračun takav pritisak ne može, ali ni ne želi podnositi, ustvrdio je Horvat.
"Moram priznati da bih bio sretan ministar gospodarstva kada bih raspolagao s 4,4 milijarde kuna za one dobre poduzetnike. Osigurati akcelerator gospodarskog rasta takvog iznosa iz državnog proračuna pa sinergijske efekte iz strukturnih fondova Europske unije, mislim da mi danas ne bi sporili o 5-postotnom gospodarskom rastu“, izjavio je Horvat.
O predstojećoj odluci Trgovačkog suda u Rijeci o stečaju u brodogradilištu 3. maj rekao je da nema naviku niti praksu zvati suce Trgovačkog suda i na takav način prejudicirati rješenje.
"Pravosuđe je neovisno i pričekat ćemo odluku Trgovačkoga suda. U riječkome škveru situacija je potpuno drukčija, postoji jasan i veliki interes naručitelja nedovršenih brodova da oni samu uđu u financiranje i završetak tih brodova“, rekao je ministar gospodarstva te dodao da se razgovara o dovršetku četiri broda.
U Rijeci, kao i u Puli, neće biti nekontroliranog odljeva novca iz državnoga proračuna
"Kao u Puli tako i u Rijeci jednostavno neće biti nekontroliranog odljeva sredstava iz državnog proračuna, na način da se radi transfer iz državnog proračuna na račun 3. maja", ustvrdio je Horvat.
Najavio je kako postoje opcije da se uđe u kreditne aranžmane gdje bi banke plaćale fakture i račune koje bi isključivo odobrila uprava 3. maja kako bi se završila barem tri od ova četiri broda.
Komentirao i potencijalna ulaganja Danka Končara i Tomislava Debeljaka u Uljanik rekavši da se restrukturiranje gradilo na participaciji po polovicu novčanog iznosa države i strateškoga partnera.
"Mi smo i tada i dan prije samoga stečaja bili spremni iz državnoga proračuna osigurati 50-tni iznos da bi se restrukturiranje dogodilo. Svaki puta kada smo rekli - Evo država je od danas spremna, očekujemo vašu potporu nje nije bilo iz privatnoga sektora nije bilo“.
Gospodarski rast induciran novom investicijskom politikom
Horvat je to rekao u Prelogu u kojem je njegovo ministarstvo organiziralo događanje "Sve na jednom mjestu", nastavak ciklusa informiranja građana, poduzetnika i javne uprave o njihovim pravima na unutarnjem tržištu, a održan je i briefing za gospodarstvenike "Alati za lakši pristup poslovanju na tržištu EU".
„Sada kada su se dogodili malo veći investicijski ciklusi i u sinergiji s realnim sektorom došlo je do ovakvog rasta“, kazao je Horvat te dodao kako smo se približili iznosu investicija od gotovo 40 milijardi kuna.
Horvat je rekao i kako je moguć rast BDP-a od 5 posto.
„Treba samo iskoristiti onu alokaciju koju nam nude fondovi Europske unije od 10,7 milijardi eura koliko nam se nudi i krajem 2020. Moguće je dostići rast od 5 posto“, izjavio je Horvat.
SZ Hrvatska prepoznata kao investicijski brend
Za grad Prelog ministar je rekao da ne čekaju poduzetnike nego ih zovu, osiguravaju im komparativne prednosti, a sjeverozapadna Hrvatska prepoznata je kao investicijski brend ne samo u Hrvatskoj već i šire. Spomenuo je četiri multinacionalne kompanije u poduzetničkoj zoni u Prelogu koje vode domaći ljudi.
„Školovani su u Hrvatskoj i sve kritike nauštrb lošeg obrazovanog sustava, loše poslovne klime, loše investicijske klime, ovdje ne padaju na plodno tlo. U Prelogu je sva administracija na jednom mjestu i poduzetnik sve rješava u jednom danu. To želimo prenijeti u druge krajeve“, poručio je ministar Horvat koji je spomenuo i drugi grad na sjeveru Hrvatske s pozitivnom poduzetničkom klimom.
„Kada smo prije šest mjeseci testirali četiri grada, među njima i Varaždin, došli smo do vrlo interesantne činjenice. Od pet markera, u četiri je grad Varaždin bio na prvom mjestu. Ali isto tako od 29 gradova Europe koji nisu glavni gradovi, grad Varaždin je u tri markera bio na prvom mjestu“, kazao je Horvat te dodao da je 2019. godina digitalne preobrazbe, prekretnica u poimanju i percepciji Hrvatske kao poduzetničkog i investicijskog okruženja.
Ministar Horvat je kazao i da je trenutno 10,5 milijardi kuna investicija u poduzetničkom sektoru te da su nedostajale velike infrastrukturne investicije države. One su pokrenute, poput Pelješkog mosta, obilaznica gradova, završetka cesta, dva projekta u željezničkoj infrastrukturi, završetka četiri zračne luke. Ministar je najavio raspisivanje dva natječaja za sufinanciranje 300 inovativnih projekata vrijednih 5,5 milijardi kuna, a kroz natječaje će biti transferirane dvije milijarde.
Iz Preloga u proteklih pet godina nitko nije iselio
„Kada uspijemo osigurati da nam prosječna plaća bude na razini neto tisuću eura i da nam razlika u cijeni rada između onog što radnik dobiva, neto, i onoga koliko taj radnik poduzetnika košta, bruto 2, bude što je manje moguća, tada ćemo imati priliku razgovarati o najjačoj demografskoj mjeri – kvalitetnom radnom mjestu i dobroj plaći“, rekao je Horvat te dodao da se, zbog tih razloga, iz Preloga u proteklih pet godina nitko nije iselio.