Usprkos velikom uloženom trudu ili nikakvom uloženom trudu, ovisno kako se gleda, Hrvatska nije na vrhu neke top-liste prema lošim rezultatima. Ovaj put riječ je o ljestvici država članica s najvećim brojem žrtava u cestovnom prometu. Prema svježim podacima Europskog ureda za statistiku, u 2015. prvo mjesto pripalo je Bugarskoj s 9,8 žrtava na sto tisuća stanovnika, a Hrvatska je s 8,2 poginula zauzela slabo četvrto mjesto, iza Rumunjske i Latvije, koje su podijelile snažnu drugu poziciju (9,5 žrtava) i Litve (8,3). Sav taj trud hrvatskih vozača i nikakav trud države nisu bili dovoljni da Hrvatska dominira tom tablicom, konkurencija se pokazala jačom.
Razvijeniji su oprezniji
Ukupno gledano, prošle je godine na europskim cestama poginulo 26.100 ljudi, što je pomak od pola posto nagore u usporedbi s godinom ranije. Ipak, iz Eurostata ističu da je širi 20-godišnji trend pozitivan i pokazuje snažan pad poginulih u cestovnom prometu od 1995. (sa 64 tisuće na 26). U apsolutnim odnosima, tablicu predvode Francuska (3461), Njemačka (3459), Italija (3428) i Poljska (2938). S druge strane, najuspješnije zemlje s naj manjim brojem poginulih u cestovnom prometu na sto tisuća stanovnika su Malta (2,6), Švedska (2,7), Ujedinjeno Kraljevstvo (2,8), Danska i Nizozemska (3,1) te Španjolska i Irska (3,6). Rezultati su na razini EU lošiji u usporedbi s 2014., a najveći porast poginulih zabilježili su Cipar (čak 26,7 posto), Finska (16,2 posto), Hrvatska (13 posto), Austrija (11,4 posto), Nizozemska (11,3 posto), Slovenija (11,1 posto) i Malta (10 posto).
Pitanje metodologije
Slijedom istoga kriterija, najviše su u vezi s time napredovale Estonija (14,1 posto manje poginulih), Irska (14 posto), Latvija (11,3 posto), Litva (9,4 posto), Poljska (8,2 posto) i Portugal (7,1 posto). U rasponu od 20 godina rezultati su neovisno o tome vrlo ohrabrujući. U Estoniji je smanjen broj izgubljenih života za više od dvije trećine, Portugalu za 78,1 posto, Latviji 71,5 posto itd., tako da je ukupno gledano broj poginulih u cestovnom prometu smanjen za gotovo 60 posto od 1995. do 2015. Što se metodologije tiče, izvor je CARE (europska baza koja bilježi poginule i ozlijeđene u prometu), baza podataka koju vodi Opća uprava za mobilnost i promet pri Europskoj komisiji. S obzirom na to da definicija ozlijeđenih nije jasno usklađena na razini svih članica, Eurostat upotrebljava samo podatke o nesrećama sa smrtnim posljedicama.