Srbijanski ministar obrazovanja, znanosti i razvoja tehnologije Mladen Šarčević izjavio je u utorak u Zagrebu kako su udžbenici za srednje škole za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u skupštinskoj proceduri do kraja ožujka, a nakon toga će biti poznati i svi standardi za te udžbenike, za koje su spremni i izdavači.
Hrvatska ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak susrela se u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) sa svojim srbijanskim kolegom Šarčevićem, oboje ministara su novinarima dali izjave o rezultatima sastanka, te odgovarali na njihova pitana.
Srednjoškolski udžbenici na hrvatskome jeziku su pripremljeni i u skupštinskoj su proceduri
Jedno od pitanja upućenih ministru Šarčeviću bilo je i je li zadovoljan uvjetima u kojima se školuju srpski učenici u Hrvatskoj i statusom škola koje provode nastavu na srpskome jeziku. Istaknuvši da se kao ministar obrazovanja zauzima za načelo da sva djeca imaju pravo obrazovati se na materinskome jeziku, rekao je da će za boravka u Hrvatskoj posjetiti srpsku gimnaziju i još neke škole, te da je u razgovoru s ministricom Divjak ‘prošao‘ sve teme, pa nakon toga može reći da je vrlo zadovoljan.
>>>Vrdoljak: S Vučićem je trebalo više razgovarati o trgovinskoj suradnji
Ministar Šarčević podsjeća da je od ove školske godine riješeno pitanje udžbenika za osnovne škole za učenike hrvatske nacionalne manjine, te dodao kako su sada na redu udžbenici za srednju školu, a planira se čak i osnivanje glazbenih odjela za djecu koja sviraju hrvatske nacionalne instrumente, poput tamburice.
Novinare je zanimalo i kada se mogu očekivati udžbenici na hrvatskome jeziku za srednje škole, a ministar je odgovorio da su ti udžbenici pripremljeni i bit će do kraja ožujka u skupštinskoj proceduri, a nakon toga će biti poznati i svi standardi za udžbenike za koje su, dodao je, spremni i izdavači. Šarčević je najavio da će srbijanska premijerka Ana Brnabić i on već ovoga četvrtka javnosti u Srbiji predstaviti neke modele novih udžbenika.
Podsjetio je kako je od ove školske godine riješeno pitanje udžbenika za osnovne škole za učenike hrvatske nacionalne manjine, te dodao kako su sada na redu udžbenici za srednju školu, a planira se čak i osnivanje glazbenih odjela za djecu koja sviraju hrvatske nacionalne instrumente, poput tamburice.
Ministar Šarčević ocijenio je da je "odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, a i prema svim ostalim manjinama, u Srbiji vrlo korektan i do sada nitko nije imao nikakvih negativnih primjedaba".
U Srbiji živi 58.900 Hrvata, a u Hrvatskoj oko 185 tisuća Srba
Vezano uz novinarsko pitanje upućeno ministrima koliko je učenika nacionalnih manjina u obrazovnim sustavima Hrvatske i Srbije, ministrica Divjak podsjetila je da u Hrvatskoj živi oko 185 tisuća Srba, a ministar Šarčević izvijestio je da u Srbiji živi oko 58.900 Hrvata.
Divjak je objasnila da se u hrvatskom obrazovnom sustavu učenici srpske nacionalne manjine školuju u osnovnim školama po tri modela: A, B i C. U modelu A kompletna se nastava provodi na srpskome jeziku i u njemu je oko 800 učenika. U modelu B nastava prirodoslovnih predmeta provodi se na hrvatskome jeziku, a ostali predmeti na srpskome, a u modelu C su posebni satovi srpskoga jezika i kulture. Hrvatska ministrica posebice je istaknuti bazični model A u kojemu je 800 učenika.
>>>Na Forumu utvrđeni ‘vječni’ gospodarski interesi Hrvatske i Srbije
U hrvatskim srednjim školama ima pak 28 različitih modela programa na srpskome jeziku, a ove godine učenici su upisani u 16 programa. Ministrica je rekla kako je razlog zašto učenici nisu upisani u ostale programe zapravo nedostatak interesa za te programe što je, istaknula je, na žalost sudbina deficitarnih programa za strukovna zanimanja s kojima se suočavamo, bez obzira na to provodi li se nastava na hrvatskome ili na srpskome jeziku.
U Srbiji za sada tri srednjoškolska programa za učenike pripadnike hrvatske nacionalne manjine
Hrvatska ministrica napomenula da u Srbiji postoje tri srednjoškolska programa za učenike pripadnike hrvatske nacionalne manjine, a njezin srbijanski kolega najavio je kako će se raditi na tome da bude više srednjoškolskih programa, posebice na području Bačke u okolici Subotice i Sombora, gdje živi najviše pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Uz napomenu kako nema dovoljno nastavnika koji će učenike poučavati na hrvatskome jeziku, Šarčević je najavio da će se to nastojati promijeniti tako da će se osnovati Katedra za hrvatski jezik na Sveučilištu u Novome Sadu. Rekao je da postoje modeli poučavanja pripadnika hrvatske nacionalne manjine poput onih u Hrvatskoj za srpsku nacionalnu manjinu, među kojima je i model C po kojemu učenici uče hrvatski jezik i kulturu, a takvih je škola najviše u Srijemu u blizini Srpske Mitrovice, gdje je manji broj učenika pripadnika hrvatske nacionalne manjine.
Divjak je objasnila kako je razgovor bio koncipiran u dva dijela, istaknula je da je rezultirao dobrim vijestima i na tome zahvalila srbijanskome ministru obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja Mladenu Šarčeviću.
Izvijestio je kako se sve više učenika javlja da bi htjeli pohađati nastavu na hrvatskome jeziku te da će se, s obzirom da je riječ o civilizacijskome pitanju, učiniti sve kako bi im se omogućili najbolji uvjeti školovanja. Dodao je kako dužnost ministra obrazovanja obnaša nešto duže od hrvatske kolegice, odnosno oko godinu i pol, te da je u tom razdoblju pokrenuta izrada svih udžbenika za osnovnu školu i taj je posao, ocijenio je, napravljen kvalitetno.
Šarčević je izvijestio da se za 276 učenika osnovnih škola pripadnika hrvatske nacionalne manjine nastava kompletno održava na hrvatskome jeziku, ima i šest predškolskih ustanova - vrtića, a u Bačkoj ima i više razreda u kojima se provodi nastava dijelom na hrvatskome, a dijelom na srpskome jeziku.
>>>Vučić obećao bolji život za Hrvate u Srbiji
Novinare je zanimalo i jesu li ministri razgovarali o suradnji u visokom obrazovanju, a ministrica Divjak odgovorila je da već više godina hrvatski i srpski znanstvenici surađuju na bilateralnim projektima. Najavila je da bi za mjesec do dva trebao biti raspisan novi natječaj za bilateralne projekte, u kojemu će biti istaknuta neka prioritetna područja, a naglasak će biti i na znanstvenicima iz dviju država koji još nisu surađivali. Ministrica Divjak pozvala je znanstvenike da svoje znanstvene teme i interese uobliče u bilateralne projekte, te istaknula kako obje zemlje paralelno rade na izmjenama zakona o udžbenicima.
Od iduće akademske godine lektorat hrvatskoga jezika u Novome Sadu
Divjak je objasnila kako je razgovor bio koncipiran u dva dijela, istaknula je da je rezultirao dobrim vijestima i na tome zahvalila srbijanskome ministru obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja Mladenu Šarčeviću.
Kao jedan od zaključaka i dobru vijest koju je iznjedrio sastanak, Divjak je spomenula da će se u Novome Sadu iduće akademske godine otvoriti lektorat hrvatskoga jezika koji je dugo planiran što je, smatra, izrazito važno jer se u školama u Srbiji, a posebice u Vojvodini, izvodi nastava za hrvatsku manjinu, pa treba podići kvalitetu nastavnika i učitelja koji obrazuju djecu pripadnika hrvatska nacionalne manjine. Ministrica je izvijestila da će MZO osigurati financijska sredstva za taj lektorat.
Dodala je da je s kolegom Šarčevićem razgovarala i o statusu hrvatskih učenika u obrazovnome sustavu Republike Srbije, o načelu reciprociteta, istaknuta je i važnost osiguravanja udžbenika osobito za srednju školu jer je, podsjetila je, pitanje udžbenika za osnovne škole za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji s tekućom školskom godinom riješeno. S tim u vezi, izvijestila je da je najavljeno i osnivanje medicinskoga smjera na hrvatskome jeziku kako bi se omogućio puno veći obuhvat nastave i prilike za obrazovanje na hrvatskome jeziku.
>>>Razbijanje tabua: Vučić u napetoj atmosferi stiže u posjet Hrvatskoj
Ministrica je spomenula da u Hrvatskoj ima 28 srednjoškolskih programa na srpskome jeziku, od kojih su učenici upisali 16 programa što je, smatra Divjak, dobar obuhvat u srednjoškolskom obrazovanju na srpskome jeziku u Republici Hrvatskoj.
Izvijestila je da su u drugome dijelu sastanka otvorene teme od zajedničkog interesa, na prvome mjestu suradnja oko ispitnih centara i provođenja državne mature jer Republika Srbija namjerava uskoro početi provoditi pilot-projekt državne mature, koja se pak u Hrvatskoj provodi već osam godina.
Razgovaralo se i o procesu vrednovanja rada visokoškolskih ustanova, zakonskim okvirima, mogućnostima i načinima usklađivanja potreba tržišta rada i društva za visokoškolskim kvalifikacijama, a ministrica je najavila kako će se poslijepodne srbijansko izaslanstvo susresti s ravanateljicom i zaposlenicima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Ministar Šarčević: Razgovarali smo i o struci
Srbijanski ministar obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja, istaknuo je da je s kolegicom Divjak razgovarao i o struci, a ne samo o obrazovanju pripadnika hrvatske i srpske nacionalne manjine. Ocijenio je da je, kada je riječ o struci, Hrvatska već puno toga napravila, ali još ima puno posla. Smatra da je Srbija tek počela taj posao, ali da se radi vrlo brzo, iako ne prebrzo, a stručni tim koji radi na tome procesu ima veliko iskustvo i modeli su dobro ustrojeni, pa smo u mnogim pitanjima, vjeruje Šarčević, "već ispunili agendu do 2030. godine". Tako je, rekao je, među ostalim provedena reforma gimnazija, a informatika je uvedena kao obvezni predmet.
>>>Vučić: Nećemo moliti za europski put Srbije, ali hoćemo za bolji odnos s Hrvatskom
Ministar Šarčević objasnio je da je sada riješeno pitanje jednoga lektora koji će otvoriti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Novome Sadu, te da će se kasnije osnovati i lektorati i na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu novosadskoga Sveučilišta, te na fakultetu u Somboru.
Podsjetio je da je sastanak o temi novih lektorata održan s predstavnicima Hrvatskoga nacionalnog vijeća u isto vrijeme kada su se Zagrebu susreli i razgovarali hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Ministar Šarčević izvijestio je da je s hrvatskom kolegicom razgovarao i o operativnim pitanjima, među kojima su i digitalni srednjoškolski udžbenici za pripadnike hrvatske nacionalne manjine, te najavio da će u Srbiji u ožujku ove godine biti donesen novi zakon o udžbenicima.
>>>Predsjednici: Bilateralni pregovori oko granice na Dunavu još dvije godine, a potom sud
Ocijenio je kako je tijekom razgovora utvrđeno da postoji puno područja za suradnju, među kojima je i provođenje državne mature za što se Srbija priprema. Kada je pak u pitanju visoko obrazovanja, ministar Šarčević smatra kako je to vrlo dobra tema te da su tu i Hrvatska i Srbija na istim pozicijama - izradi novih zakona.