Iako je duplo veća od Nizozemske, jedne od najrespektabilnijih proizvođača voća i povrća u EU, Hrvatska uvozi značajan udio spomenutih kultura. Ipak, zahvaljujući bogatoj tradiciji proizvodnje te prikladnim zemljopisnim uvjetima, Hrvatska ima velik potencijal zadovoljiti rastuću potražnju za visokokvalitetnim proizvodima i povećati njihov izvoz.
Predstavnici hrvatske vlade, proizvođačkih organizacija, prerađivača, veletrgovaca i maloprodajnih lanaca okupili su se zato na forumu u Zagrebu kako bi razmijenili iskustva i razmišljanja o iskorištavanju proizvodnog potencijala u sektoru voća i povrća. Forum je organiziran kao dio inicijative koju su pokrenule Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.
Marija Vučković, državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, prilikom otvaranja foruma naglasila je važnost razvijanja dijaloga između javnog i privatnog sektora sa ciljem „identificiranja i rješavanja potencijalnih prepreka koje usporavaju razvoj sektora, kao i uspostavljanja okvira koji bi omogućio da sektor postane što konkurentniji i profitabilniji“.
[caption id="attachment_302873" align="aligncenter" width="750"]
Marija Vučković[/caption]
Daljnjim razvojem poljoprivrede državni dužnosnici se nadaju i zaustaviti veliki trend iseljavanja mladih, kojih je prema iznesenim podacima čak 42% nezaposlenih u Hrvatskoj.
Forumu su nazočili i mladi poljoprivrednici koji su podijelili svoja iskustva sa studijskog putovanja u Italiju ranije ove godine. Prezentirani su i preliminarni nalazi istraživanja provedenog od strane Sveučilišta i centra za istraživanje Wageningen na temu daljnjeg razvoja poslovanja hrvatskih proizvođača voća i povrća. Istraživanje, koje je uključivalo diskusije s velikim brojem sudionika koji sudjeluju u preradi, distribuciji, veleprodaji te maloprodaji voća i povrća, kao i analizu povijesnih trendova u proizvodnji, ističe mogućnosti unaprjeđenja opskrbnih lanaca kao i uspostavljanje bolje povezanosti između dobavljača i kupaca.
Iskustva uspješnih država
Većina hrvatskih proizvođača voća i povrća su relativno mali poljoprivrednici od kojih neki nisu imali priliku upoznati se s novijim proizvodnim tehnikama, većinom zbog nedostatka sredstava za unaprjeđenje poslovanja i ulaganje u istraživanja. Proizvodnja je često fragmentirana te postoji potreba za jačanjem suradnje između proizvođača, poduzeća za preradu hrane i maloprodajnih lanaca.
Predstavnici Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika imali su priliku vidjeti kako uspješno posluju proizvođačke organizacije prilikom posjeta LegaCoop-u, najstarijoj kooperativnoj organizaciji u Italiji koja broji više od 15,000 članova. Talijanske proizvođačke organizacije imaju tradiciju dužu od 100 godina, a glavni im je cilj omogućiti proizvođačima bolji pristup materijalima za proizvodnju, najnovijim tehnologijama i znanjima, financijskim sredstvima te novim tržištima.
Istraživanje Sveučilišta u Wageningenu o potencijalu uzgoja voća i povrća u RH
Voditeljica istraživanja Katja Logatcheva napomenula je kao i neki drugi govornici na forumu – da je suradnja poljoprivrednika i turističkog sektora nužna za povećanje proizvodnje domaćih kultura voća i povrća. Uz analizu domaćeg i EU tržišta i potrošnje posebno su obrađene kulture koje bi mogle postati okosnica povećanja proizvodnje voća i povrća – rajčice, bijeli kupus, češnjak, jabuke, višnje i mandarine.
Kao problemi povećanja istaknuti su – veliki broj malih nespecijaliziranih farmi te ukupan pad broja farmi, posebice malih gospodarstava. Također, kako je u usporedbi s ostalim članicama EU – tržišni udio zadruga vrlo nizak. Napredna tehnologija koja je dostupna, često se ne koristi zbog malih gospodarstva i nedostatka novca. Kao jedno od rješenja spomenuto je veće osnivanje udruženih zadruga proizvođača – kako bi se dobio pristup jeftinijoj tehnologiji, boljem financiranju, boljem pristupu stranim tržištima te boljem brandiranju proizvoda.
Sudionicima studijskog putovanja također je omogućeno upoznavanje s različitim tehnikama proizvodnje, uključujući preciznu hortikulturu kao i upoznavanje s metodama unaprjeđenja kvalitete i okusa proizvoda. Demonstrirana je primjena sustava kontrole kvalitete i ispravnosti hrane te ekološki prihvatljivih metoda proizvodnje kao što je sustav Integriranog upravljanja nametnicima (Integrated Pest Management).
„Jasno je da možete puno više ostvariti kroz udruživanje s drugim poljoprivrednicima nego što možete sami“, zaključio je nakon viđenog je Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika – koji je također prezentirao svoja iskustva na forumu u HGK.
„Potrebna nam je stalna podrška kako bi se domaći sektor modernizirao u skladu s aktualnim trendovima na svjetskom tržištu. Tu poseban naglasak treba staviti na sigurnost hrane i kontrolu kvalitete, te bolje organiziranje poljoprivrednika“, naveo je.
Potreba za udruživanjem malih poljoprivrednika
Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku naglasila je na forumu potrebu za udruživanjem koje će pomoći u „postizanju ekonomije razmjera u prodaji kao i u olakšavanju pristupa modernim tehnologijama i razmjeni znanja, pa i financiranju. A u tom smislu nužno je pružiti podršku takvim organizacijama kako bi uspjele na tržištu“.
Andriy Yarmak, ekonomist FAO-a, objasnio je da bolja koordinacija i suradnja unutar opskrbnih lanaca ima pozitivan učinak na sve sudionike u sektoru.
[caption id="attachment_302874" align="aligncenter" width="750"]
Andriy Yarmak[/caption]
„Hrvatski proizvođači lakše će moći predvidjeti potrošačke navike kupaca, nabava domaćih proizvoda od strane maloprodajnih i prerađivačkih poduzeća bit će učinkovitija, a potrošači će imati bolji pristup kvalitetnim lokalnim proizvodima.“, dodao je.
Potencijal turizma i potreba veće suradnje s poljoprivrednicima
U sklopu foruma održan je i okrugli stol čiji su sudionici raspravljali o strateškom povezivanju turizma i proizvodnje hrane i pića u Hrvatskoj. Naime Hrvatska, osobito u priobalnom dijelu, svake godine privlači mnoštvo turista što otvara značajne mogućnosti za sektor voća i povrća kroz promociju vlastitih proizvoda i lokalnih brendova.
„Porast turističke aktivnosti u Hrvatskoj može pružiti zanimljive mogućnosti domaćim proizvođačima voća i povrća“, rekla je Vedrana Jelušić Kašić. „Turiste privlači tradicionalna hrana i kvalitetni proizvodi jedinstveni za ovo područje, što može biti veliki poticaj ruralnim gospodarstvima i pomoći manjim proizvođačima pri ulasku na nova tržišta“.
Studijsko putovanje u Italiju, forum te istraživanje provedeno od strane Sveučilišta u Wageningenu dio su zajedničkog EBRD-FAO projekta usmjerenog ka jačanju kapaciteta mladih poljoprivrednika. Osnovni cilj inicijative jest poticanje inovativnosti, ulaganja u sektor te razvoja učinkovitih i uključivih poljoprivrednih sustava.
Ovim projektom nastavljena je dugogodišnja suradnja EBRD-a i FAO-a u okviru koje je nedavno podržan razvoj i registracija prva dva geografska indikatora Hrvatske na razini Europske unije - za neretvansku mandarinu te slavonski kulen. Od 1995. godine, EBRD je uložio više od 620 milijuna eura u prehrambeni sektor u Hrvatskoj.