Hrvatska komora socijalnih radnika: Prozivanjem Centara za socijalnu skrb neće se riješiti problem

- Sedam od deset parova je u tijeku razvoda tijekom 2016. godine uspjelo postići dogovor o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, reagirao je mr. sc. Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika, na članak o nasilju nad muškarcima i djecom u brakorazvodnim parnicama.

Podsjetimo, u članku je navedeno da u Hrvatskoj na tisuće muškaraca trpi nasilje od svojih bivših supruga i partnerica, a apostrofiran je i problem sklonosti Centara za socijalnu skrb da djecu dodjeljuju majkama. Također, predstavljen je i stav Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo Zagreb nastao analizom slučajeva iz 2016. godine prema kojem se u Hrvatskoj nad rastavljenim očevima i njihovim temeljnim ljudskim pravima poput prava na odgoj i viđanje djece provodi grubo i sustavno kršenje ustavnih prava. Oliver Čanić, predsjednik Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo Zagreb, za takvu je situaciju na odgovornost pozvao dijelove sustava socijalne skrbi koji ‘gotovo utopljeni u neznanju i neprofesionalnosti njegovih djelatnika krše u prvom redu prava djece koja nemaju mogućnosti imati podjednako oba roditelja‘.

https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/pravilo-ne-iznimka-nasilje-nad-muskarcima-djecom-u-brakorazvodnim-parnicama/

HKSR poziva udruge na suradnju

Iako su svjesni da problem postoji, u Komori smatraju kako navodi o ‘birokratskom nasilju‘ centara za socijalnu skrb te ‘neznanju i neprofesionalnosti‘ njihovih djelatnika nisu način na koji se problemi mogu rješavati.

- Želimo poručiti kako su socijalni radnici i ostale struke koje rade u centrima za socijalnu skrb jako dobro upoznati s problemima koji se navode u članku, te smo zainteresirani za unaprjeđenje zakonodavstva i prakse u postupcima razvoda braka, kako bi se bolje zaštitila prava djece i oba roditelja. Stoga pozivamo sve udruge na suradnju te napominjemo kako smo otvoreni za zajedničku raspravu (kroz tribine, okrugle stolove i sl.) kroz koje bi se adresirali ključni problemi i dali prijedlozi za pozitivan rast sustava, poručio je predsjednik HKSR-a.

Nepravda prema očevima

Ilijaš je komentirao i kako se zaključkom izvedenim iz podataka Državnog zavoda za statistiku za 2016. prema kojima je od 3321 djece razvedenih, njih 2867 (86%) dodijeljeno majkama, nanosi nepravda očevima s obzirom na to da u navedenu statistiku ulaze i ona djeca čiji su se roditelji sporazumjeli oko toga s kojim roditeljem će dijete živjeti.

- Razlozi zbog kojih očevi nakon razvoda braka često sporazumno pristaju na to da djeca žive s majkom su višestruki. U to su najvjerojatnije uključeni i kulturološki razlozi, a oni ne mogu biti odgovornost stručnjaka koji rade u centrima za socijalnu skrb. Kako bi se dobila točna slika, bilo bi potrebno od ukupnog broja djece razvedenih roditelja izdvojiti samo onaj broj djece u kojima roditelji nisu postigli sporazum oko toga s kim će dijete živjeti nakon razvoda braka i tek onda vidjeti koliki broj od te djece živi s majkama, a koliki s očevima, protumačio je.

Međutim, postavlja se pitanje je li zaista nepravda prema očevima iznošenje statističke činjenice da 86% djece nakon razvoda ostaje u skrbništvu majke ili činjenica da je statistika takva kakva je jer očevi koji i nakon razvoda žele činiti sastavni dio djetetova života nisu fantastična bića. Osim borbe s institucijama, mnogi očevi suočavaju se i sa sindromom zlonamjerne majke, ali suština cijele priče u koju je uključeno mnogo pravnih i socijalnih institucija nisu rasprave tko je u pravu i tko je u krivu, već dobrobit djece, koja nikako ne bi smjela biti zanemarena. S time će se složiti svi akteri i s time na umu trebale bi nastupiti i promjene u ovome području.

Novi obiteljski zakon doprinosi kvalitetnom roditeljstvu 

Promjene su zahvaljujući primjeni novog obiteljskog zakona iz 2015. godine, kako navodi predsjednik HKSR, već vidljive. Prethodne je godine zabilježeno neusporedivo manje konfliktnih razvoda, a dvostruko više obitelji s djecom koje su prolazile razvod izbjeglo je sudske borbe. Naime, prije uvođenja novog zakona svega 35% roditelja uspjelo postići dogovor o skrbi za djecu nakon razvoda, a prema podacima s 21 od ukupno 22 općinska suda u Hrvatskoj u razdoblju od 1. veljače do 1. studenoga prošle godine sporazumno se razvelo 70% bračnih parova s maloljetnom djecom i prije samog dolaska na sud međusobno su dogovorili sve o daljnjoj skrbi za dijete, piše Jutarnji.