OECD i Svjetski ekonomski forum promatraju kako se države i njihova gospodarstva pripremaju za budućnost, a ključno im je kako se odnose prema ljudskom kapitalu, osobito prema mladim ljudima. Uz silnu buku oko trgovinskih pregovora, izbora i Brexita, lako je izgubiti iz vida statistike o nezaposlenosti mladih. No, to što ih se ozbiljno ne razmatra, ne znači da će one nestati. Europski prosjek nezaposlenih mladih u listopadu 2016. godine bio je oko 20%. U Španjolskoj je ona porasla na 43%, a u Grčkoj na 46%.
Pristupi poput Garancije za mlade su važni, ali moraju ih poduprijeti političke reforme. Mladi su uvijek na prvoj crti kada kriza uzdrma tržište rada i ne možemo se pretvarati kao da je to privremeni problem. Ulaganje u mlade mora biti najveći prioritet, piše NewEurope.
Obrazovni sustavi na "vrućoj stolici"
Pravedno da su obrazovni sustavi na vrućoj stolici jer upravo oni stvaraju ljudski kapital, a obrazovanje je kolektivna odgovornost i svi bi se trebali zapitati što bismo trebali raditi drugačije. Dobrobit naših zajednica ovisi o tome koliko brzo se ljudi i organizacije mogu prilagoditi okolini koja se velikom brzinom mijenja. Ne zaboravimo da su mlađe generacije glavni izvor znanja i iskustva što se tiče digitalnih vještina, društvenih medija i općenito korištenja novih tehnologija. Ne smijemo dopustiti da zbog nezaposlenosti gubimo te kapacitete i moramo ih poticati na samostalne poduzetničke pothvate. Stvaranje novih radnih mjesta veliki je dio rješenja za smanjenje stope nezaposlenosti. Odgovornost za budućnost je na svima nama. Olakšavanje zapošljivosti kao i poticanje poduzetništva i inovacija mora biti u središtu naših obrazovnih statregija, objašnjava se u članku Europskoj komisiji bliskog portala.
Poslovno- obrazovna partnerstva
Hitnost i važnost poticanja mladih da postanu aktivni dio tržišta rada prepoznale su mnoge interesne skupine te ponudile međugeneracijske programe mentorstva uz suradnju privatnog i javnog sektora. Inovativna partnerstva i kreativne suradnje ključne su za uvođenje promjena u obrazovanje. Moglo bi se pomisliti kako postoji previše saveza i koalicija, ali te suradnje su nužne, osobito stoga što će opstati samo najbolje među njima i upravo one učinit će priželjkivane promjene. Što više velikih, srednjih i malih tvrtki će surađivati s obrazovnim institucijama na svim razinama obrazovanja, smanjivat će se problem nedostatka odgovarajućih vještina.
>>>Crowdfunding STEM revolucije u hrvatskim školama koje ‘ne mogu čekati kurikularnu reformu’
Na primjer, poslovno-obrazovna partnerstva više se ne sklapaju samo za učenike koji su završili srednjoškolski program. Sve više škola traži stručnjake i mentore u raznim organizacijama, uključujući male i srednje tvrtke. Na taj način mladi su izloženi raznim zanimanjima i potencijalnim budućim karijerama što im pomaže da shvate važnost svog obrazovanja i razne mogućnosti primjene znanja.
>>>Burilović predstavio strategiju HGK predsjednici, najavio uvođenje dualnog obrazovanja
Uloga nastavnika također se mijenja pa je važan indikator spremnosti za budućnost i činjenica koliko se ulaže u dodatno obrazovanje nastavnika. Potrebno nam je više profesora poduzetništva, više poduzetnih zaposlenika i više poduzetnika. Poduzetništvo se sve više shvaća kao ključna kompetencija, ali nijedna država članica EU još nije utemeljila poduzetničko obrazovanje, a svega 11 članica EU uvrstila ga je među prioritete u nacionalnoj obrazovnoj strategiji, koja se također, prema mišljenju autorice teksta Caroline Jenner može smatrati indikatorom spremnosti za budućnost.
Najbolji način predviđanja budućnosti je njezino stvaranje, riječi su Petara Druckera kojim se naglašava važnost poticanja mladih da stvaraju nove šanse i neki novi svijet.