Slijedom informacije da je Europska komisija odlučila u prijedlogu novoga višegodišnjeg financijskog okvira smanjiti dostupne iznose za ‘istočne‘ članice i povećati ih za ‘južne‘, Lider je od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, na čijem je čelu Tomislav Petric, pokušao saznati u koju se skupinu ubraja Hrvatska jer je njezin geografski položaj u Europi oduvijek bio predmet rasprave.
Kako objašnjavaju iz SAFU-a, ‘BDP po stanovniku ostao je glavni kriterij za dodjelu sredstava kohezijske politike od 2021. do 2027., kao i u prethodnom razdoblju, uz uvođenje novih kriterija koji imaju manji udio u raspodjeli novca, poput nezaposlenosti, zaštite okoliša i migracija‘. Tako će najveće gubitnice u idućem razdoblju biti Mađarska, Češka, Estonija, Poljska i Slovačka, a dobitnice Bugarska, Grčka, Rumunjska, Italija i Španjolska.
Paradoksalno, Hrvatska će biti žrtva svog ‘uspjeha‘ i također dobiti manje jer je u prošlom proračunskom razdoblju, od 2014. do 2020., zabilježila rast BDP-a.
>>>Znanosti za ulaganja u opremu i infrastrukturu milijardu kuna iz EU fondova
Kako iz Agencije uvjeravaju prenoseći poruku Komisije, smanjeni iznosi za navedene članice nisu nikakva kazna, nego posljedica znatnog rasta BDP-a koji je u nekim slučajevima prerastao BDP južnih zemalja i regija. Hrvatska će unatoč tome ostati pri vrhu prema intenzitetu potpore (euro po stanovniku), plasirana na visoko četvrto mjesto.