Institut za fiziku, Institut Ruđer Bošković, Prehrambeno-tehnološki fakultet s hrvatske strane, te Agronomski institut iz Martonvására i Institut za fiziku iz Mađarske aplicirali su zajednički projekt kojim se nadaju dobiti nešto više od šest milijuna bespovratnih kuna iz privremenog modaliteta strukturnih fondova EU-a pod nazivom „Ulaganje u znanost i inovacije“.
Odgovor je to, kaže istraživač-znanstvenik s Instituta za fiziku Slobodan Milošević, na poziv za financiranje kojim bi se podigla razina znanstvenih istraživanja s potencijalom i koja su već blizu tehnološkog transfera i praktične primjene.
>>>Energetska prekretnica: Novi fuzijski reaktor proizveo plazmu, ubrzo komercijalna uporaba
Predmet suradnje na projektu pod radnim nazivom „Primjena tretirane vode na rast kupusnjača“ je razvoj novih tehnologija u agronomiji temeljenih na hladnim plinskim izbojnim plazmama. Konkretno, posao Miloševićeva tima na Institutu za fiziku je izrada plazmatskog reaktora kojim se voda može efikasno tretirati i aktivirati do postizanja željenih parametara, a koje tek trebaju egzaktno utvrditi. U plazmom aktiviranoj vodi nastaju dušikovi i kisikovi radikali (RONS), koji u stanicama biljnog sjemenja i biljaka u ranoj fazi razvoja potiču neuobičajene reakcije.
- Biljci se tako tretirana voda može davati na razne načine, jedan od njih je hidroponski uzgoj pri čemu biljke ne rastu na zemljanom supstratu, već u vodi obogaćenoj hranjivim spojevima, a među njima bi bili i plazmom stvoreni dušični i kisikovi radikali, kazao je Slobodan Milošević.
Brže klijanje i veći prinos
Jedan od ciljeva ovih istraživanja, kaže Milošević, bit će dokaz da se tretmanom sjemena kupusnjača plazmom aktiviranom vodom može potaknuti njihovo brže klijanje i veći prinos, a usput će se ispitati može li se time poboljšati otpornosti tih biljaka na bolesti, štetočine, pa i na nepovoljne klimatske uvjete, a sve to bez primjene kemikalija.
>>>Na simpoziju CESPC-7 tema će biti i nove plazma tehnologije u proizvodnji hrane i poljoprivredi
Istraživanja u biologiji i poljoprivredi u pravilu su vrlo duga. Ono što funkcionira u laboratoriju treba ponoviti i u stvarnim uvjetima na polju, i treba proći i više od deset godina da se pretpostavka vjerodostojno i dokaže. Mi sad u tom interdiciplinarnom istraživanju, kaže Milošević, namjeravamo spojiti nekoliko ekspertiza: našu da stvorimo odgovarajući reaktor za plazmatsko aktiviranje vode, ekspertizu tima Marine Ilakovac Kveder s IRB-a za karakterizaciju RONS radikala u plazmom tretiranim vodama, i ekspertizu mađarskih i hrvatskih biologa koji proučavaju fundamentalne procese u biljkama, poglavito Branke Salopek Sondi koja se bavi proučavanjem kupusnjača.
"Javna" patentna prava
U slučaju potentnih rezultata i plana komercijalizacije rezultata ovih istraživanja, Milošević kaže će se prvo poraditi na zaštiti i patentiranju otkrića kojima se nadaju tijekom tog procesa. S obzirom da su svi uključeni znanstvenici zaposlenici državnih institucija, tako bi i njihovi poslodavci, dakle Instituti i fakulteti postali zapravo vlasnici tih patentnih prava.
Druga je stvar, dodaje Milošević, što će se već tijekom samo istraživačkog procesa s nekim uzgajivačima ili proizvođačima sjemenja vršiti transfer znanja i tehnologije kako bi se i u praksi odmah pripremali na primjenu novoh know-howa u uzgoju. Jedna od ideja je da se kod odabira biljnih vrsta u istraživanju prednost da autohtonima ili onima koje najbolje uspijevaju na području Hrvatske.
>>>Svakodnevna prehrana zelenim lisnatim povrćem ‘pomlađuje’ um za 11 godina
Bilo je i prozivanja zašto se u projektu nije oslanjao samo na hrvatske znanstvenike, a Milošević kaže da je upravo ta prekogranična znanstvena suradnja bila sjajna mogućnost za kandidaturu za dobivanje sredstava na osnovi bilateralne suradnje, a što ne isključuje ni suradnju s hrvatskim agronomskim fakultetima. Uz to, mađarski Agronomski institut izvanredno je opremljen za cjelovito provođenje praktičnog dijela istraživanja.
>>>Stručnjaci: Hrana iz mikrovalne pećnice bezopasna je za zdravlje
Na ovakvim istraživanjima radi se intenzivno u cijelom svijetu, a jedan od razloga zašto se nije prije išlo u eksperimentiranja s plazmom u poljoprivredi je bila skupoća plazma-generatora i pripadajuće opreme.
- Stvaranje plazme električnim izbojima temelji se na davnim Teslinim postavkama, ali tek se digitalizacijom, razvojem tehnologije i novih izvora energije postigla široka dostupnost plazma-generatora kako radi istraživanja, tako i njihove primjene u praksi, kaže Milošević.