Hrvatska gospodarska diplomacija, u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, usred je pregovora s predstavnicima Kraljevine Norveške, Lihtenštajna i Islanda o tome na koji će način potrošiti odobrenih 103,4 milijuna eura iz EGP-a i Norveških financijskih mehanizama. Riječ je o takozvanom "norveškom grantu", koji se ne dodjeljuje Hrvatskoj prvi puta, ali je zato u novom razdoblju financiranja značajno povećan.
Put do ovih financijskih mehanizama za Hrvatsku je počeo još 2012. godine. EEA grants, (European Economic Area grants) Hrvatskoj su postali dostupni kada je, nakon gotovo dvije godine čekanja, postala šesnaestom članicom Europskog gospodarskog prostora. Bilo je to 2014. godine, a od tada do danas, našoj je zemlji dodijeljen prvi grant, za drugi smo upravo u pregovorima.
- Hrvatskoj je za to razdoblje (2009. - 2014.) dodijeljeno 9,6 milijuna eura. Financirani su projekti izgradnje Interkulturne škole u Vukovaru (projektni promotor je Ministarstvo znanosti i obrazovanja), projekt Jačanja kapaciteta pravosudnog sustava, u sklopu kojeg je obnovljena zgrada suda u Karlovcu (projektni promotor je Ministarstvo pravosuđa), Fond za nevladine organizacije, Humani rad i tripartitni dijalog, Program potpore civilnom društvu, a u sklopu Bilateralnog fonda koji je također iz ove darovnice, financirano je 12 projektnih aktivnosti - pojašnjava za Lider Lana Baričević, ispred pregovaračkog tima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije.
Krajem ožujka ove godine u Zagrebu je i službeno pokrenut novi postupak pregovora za iduće programsko razdoblje. Naime, Norveška, Island, Lihtenštajn i EU potpisali su početkom svibnja 2016. godine sporazume o Financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveškim Financijskim mehanizmima za razdoblje 2014.-2021. Time će 2,8 milijardi eura (1,5 milijardi kroz EGP i 1,3 milijardi kroz Norveške mehanizme) postati dostupno za 15 zemalja članica EU-a, a s ciljem smanjenja društvenih i ekonomskih nejednakosti i jačanjem bilateralnih odnosa sa zemljama donatorima.
Tablica 1. Financijske alokacije po zemljama (€ mil.) za razdoblje 2014.-2021.
Zemlja | EGP mehanizmi | Norveški mehanizmi | UKUPNO |
Bugarska | €115,0 | €95,1 | €210,1 |
Hrvatska | €56,8 | €46,6 | €103,4 |
Cipar | €6,4 | €5,1 | €11,5 |
Češka | €95,5 | €89,0 | €184,5 |
Estonija | €32,3 | €35,7 | €68,0 |
Grčka | €116,7 | - | €116,7 |
Mađarska | €108,9 | €105,7 | €214,6 |
Latvija | €50,2 | €51,9 | €102,1 |
Litva | €56,2 | €61,4 | €117,6 |
Malta | €4,4 | €3,6 | €8,0 |
Poljska | €397,8 | €411,5 | €809,3 |
Portugal | €102,7 | - | €102,7 |
Rumunjska | €275,2 | €227,3 | €502,5 |
Slovačka | €54,9 | €58,2 | €113,1 |
Slovenija | €19,9 | €17,8 | €37,7 |
Regionalni fondovi | €55,2 | €44,8 | €100,0 |
Ukupno | €1.548.1 | €1.253,7 | €2.801,8 |
- U tih 15 zemalja je i Hrvatska, kojoj je na raspolaganju ukupno103,4 mil. eura, od čega 56,8 mil. eura iz EGP financijskih mehanizama i 46,6 mil. eura iz Norveških financijskih mehanizama, kaže Baričević.
Iako je iznos koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj određen, još uvijek se pregovara o tome koliko će novca biti uloženo u pojedina područja interesa EGP-a. Naime, donatori su već odredili prioritete za razdoblje financiranja 2014.-2021. koji su dostupni u dokumentu zvanom Plava knjiga (može se vidjeti na sljedećoj poveznici http://eeagrants.hr/UserDocsImages/Datoteke/Blue%20Book.pdf), a koji odražavaju glavne izazove s kojima se Europa suočava. Ukratko, pet je osnovnih sektora koji su od interesa Hrvatskoj, a u skladu su sa prioritetima ovih financijskih mehanizama EGP-a:
- Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost
- Društvena uključenost, zapošljavanje mladih i smanjenje siromaštva
- Okoliš, energija, klimatske promjene i smanjenje stakleničkih plinova
- Kultura, razvoj civilnog društva, dobro upravljanje i temeljna ljudska prava
- Pravosuđe i unutarnji poslovi.
- Budući da su pregovori tek započeli, trenutno ne možemo reći nešto više o tome. Međutim, možemo Vas informirati da je Republika Hrvatska, dana 21. ožujka 2017. godine u Zagrebu održala uvodni sastanak s predstavnicima donatora, te da je idući sastanak predstavnika hrvatske Vlade i zemalja donatora povodom pregovora za iduće razdoblje održat će se prije ljeta 2017. godine, priopćavaju u resornom ministarstvu.