Napokon se dogodila dopuna ključnog hrvatskog procesnog propisa (Zakona o parničnom postupku), što samo po sebi i nije baš za neku posebnu pohvalu da nije riječ o izmjeni ili noveli koja sadrži veliku i važnu izmjenu koja u konačnici može značiti revoluciju građanskog parničnog postupka. Ne bismo htjeli prejudicirati ili ‘praviti ražanj dok je zec još u šumi‘, ali je i lako i lijepo zamisliti situaciju u kojoj najviši sud u državi, Vrhovni sud Republike Hrvatske, umjesto nekoliko tisuća spisa i trogodišnjeg roka zaostatka ima primjerice tromjesečni rok zaostataka, a uslijed brojnih i jasnih stajališta iskazanih u oglednim postupcima koji su potpuna novost hrvatskog parničnog procesnog prava. Vlada Republike Hrvatske na jednoj od nedavnih sjednica (točnije 149. sjednica od 28. ožujka 2019.) usvojila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Prijedlog je opsežan, ima više do 100 članaka, što je samo po sebi prilično problematično, ali jednu izmjenu smatramo ključnom, a to je uvođenje tzv. oglednog postupka. Prema Vladinom obrazloženju potreba za ovim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku nastavak je rada na otklanjanju problema u primjeni zakona i unaprijeđenu funkcioniranja pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskih postupka, a time i smanjenju troškova parničnog postupaka.
Mala pravna revolucija
U osnovi predloženih izmjena i dopuna uvođenje je novog instituta (novog načina rješavanja sporova u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu) za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju – tzv. ogledni postupak.
Uvođenjem ‘oglednog postupka‘ postižu se dvije stvari. Prvo, ubrzat će se postupanje u svim onim postupcima u kojima je ista bit stvari u pogledu pravnog pitanja, a kojih je više pokrenuto ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju. Svi smo svjesni pravne agonije poznate pod nazivom ‘švicarski franak‘, koja se rješava već godinama i upravo kada se ponadamo da je sve riješeno, pojavi se neka nova dvojba i tako redom. Dobar primjer su i brojni tzv. sindikalni problemi, koji u pravilu završe tisućama parnica koje država u pravilu gubi, a ne tako davno postojao je na državnoj razini problem izračuna zateznih kamata, koji su tadašnji ZAP-ovi (nekadašnji SDK, sadašnja Fina) rješavali kao da je riječ o više različitih država. Sve to i još mnogo toga drugog što nismo naveli rješavalo bi se daleko lakše i usudimo se reći bolje i jeftinije da je postajao ogledni postupak.
Kako će funkcionirati
U pitanjima važnima za jedinstvenu primjenu prava nova izmjena Zakona o parničnom postupku jamči takvu primjenu prava u svim postupcima koji su isti u pogledu pravnog pitanja. ‘Ogledni postupak‘ trebao bi dokinuti različite presude u istim ili sličnim postupcima te znatno skratiti trajanje sudovanja
Odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju (pitanje mora biti važno za jedinstvenu primjenu prava) jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, na taj način razvija se pravo putem sudske praksa, što je ustavna zadaća Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji, kada prepozna da je riječ o pravnom pitanju koje je prema procjeni suda prvog stupnja važno za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju.
Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda, koji u roku od 30 dana mora odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Ako sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopusti prijedlog, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava sjednica odjela Vrhovnog suda mora odlučiti u daljnjem roku od 90 dana. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, što mora vrijediti i za drugostupanjske iako nije navedeno u obrazloženju prijedloga.
Mogući problemi
Čini se odlično, ali treba biti realan i uočiti i po mogućnosti prevenirati moguće probleme. Kao prvo, zašto se ne bi dopustilo da ‘ogledni postupak‘ započne i pred sudom drugog stupnja ili čak i Vrhovnim sudom RH, a ne samo pred sudom prvog stupnja ? Kao drugo, zašto se još jednom službeno pravimo slijepi, kao da nismo svjesni da, unatoč tome što Ustav određuje Vrhovni sud kao najviši sud u državi odgovoran za sudsku praksu, gole činjenice kažu da tu ulogu taj sud barem dijeli s Ustavnim sudom. Napokon, odluke Vrhovnog suda podliježu kontroli Ustavnog suda, koji ih može i mijenjati, ali obrnuto nije moguće. Zašto se ponašamo kao da je nemoguće ogledni postupak proširiti i na Ustavni sud, naravno glede onog dijela kojim se taj sud bavi.