U posljednjih nekoliko mjeseci, premija rizika Hrvatske drastično je pala, za oko 60 baznih bodova.
- Tržišta se klade na poboljšanje rejtinga od jednog ili dva stupnja. Zašto je taj rejting važan? Svi vole jeftiniji kapital, investitori vole da su njihova ulaganja aktraktivna. Ulaskom u investicijski razred, kao što je to nedavno napravio Portugal, dobiva kvalitetnije investitore. Dio ulagača automatizmom zaobilazi zemlje s lošim rejtingom, rekao je Hrvoje Stojić direktor odjela Ekonomskih istraživanja Addiko Banke na Macroeconomic Outlooku. U idućoj godini očekuje nastavak rasta hrvatskog gospodarstva od 3 posto.
>>> Addiko banka otpisala dug od 300 tisuća kuna udovici s troje djece
- Osim domaće potražnje, izvoz jako doprinosi tom rastu, kao i investicije. Izvoznici koji su povećali prisutnost vani moraju više ulagati da ostanu konkurentni. Uvjeti financiranja su stimulativni za financiranje investicija. Iduće godine, očekujemo još jednu rekordnu turističku sezonu. Ove godine se dosta govorilo o Agrokoru, no ti rizici se još nisu manifestirali. Pametno je kupljeno vrijeme za restrukturiranje koncerna da se vidi koja je održivost poslovanja. U nizu poslovnih područja Agrokor će privući investitore – kazao je Stojić.
Govorio je i o postepenom oporavaku kreditne aktivnosti.
- Korporativni sektor u Hrvatskoj je jedan od najzaduženijih u regiji. Po kretanju NPL-ova, vidi se da je taj dug sve manji, sada su na 13 posto. Razina od 10 posto je poželjna jer tada kapital postaje još povoljniji. Posljednja istraživanja iz Europe pokazuju da su se uvjeti kreditiranja malih i srednjih poduzeća jako poboljšali – istaknuo je Stojić.
Napomenuo je kako Hrvatska najskuplje plaća svoj dug u Europi. Taj se trošak mora smanjiti fiskalnom konsolidacijom.
- Nju treba tražiti i u izdacima za plaće u javnome sektoru i subvencijama. Ti su segmenti jako visoki u usporedbi s ostalim državama. Uštede se mogu provesti kroz informatizaciju javnog dijela, stavljanje nekih javnih usluga i djelatnosti na tržište. Porezna reforma nije završena i ona će se nastaviti budući da Hrvatska kroz tu reformu može jačati svoju cjenovnu konkurentnost. Države koje, primjerice imaju porez na nekretnine, maju manji porez na dohodak. A takav porez na dohodak šteti konkurentnosti poduzeća – napomenuo je Stojić.
Što rejting agencije gledaju? Nakon deficita ispod 1 posto BDP-a, javni dug može padati dva postotna boda godišnje. U idućih sedam godina možemo dostići kriterije iz Mastrichta, kazao je Stojić.
Kriza spava, nije gotova
A je li kriza kriza u Europi iza nas? Prije pet godina, vrh ECB-a je rekao da će napraviti sve da riješi krizu. Sada je nastupilo neko zatišje.
- Ne, kriza nije gotova, ona spava – jasno je rekao Thomas Mayer, nekadašnji glavni ekonomist Deutsche banke. Istaknuo je kako smo u posljednjih godinu-godinu i pol svjedoci odličnog oporavka, no za to je zaslužna Kina.
- Na početku 2016. imali smo najgori burzovni početak neke godine koliko ja pamtim. Svi su bili zabrinuti zbog Kine. Pola godine kasnije, Kina se oporavila i povukla SAD. Nešto kasnije, pridružila se i Europa. U tom oporavku nije bilo povećanja inflacije, što je neobično. Inflacija se tvrdoglavo ispod jedan posto. Središnje banke ne mogu dosegnuti cilj inflacije od dva posto, što pokazuje da nešto nije uredu. Omjer zaposlenosti i inflacije tome govori u prilog, stariji ekonomisti koristili su taj omjer koji bi trebao pokazivati da kako pada nezaposlenost, raste inflacija. To se sada ne događa. Danas je smjer suprotan, što pokazuje da središnje banke ne znaju što rade – upozorio je Mayer.
>>> Izbor nove uprave HEP-a – Frakcijske borbe za kontrolu najvećeg izvora gotovine
S vrlo niskim referentnim kamatnim stopama, koje su sada na snazi i čak i negativne, ponovno se veća količina duga. U Europi je na visokoj razini.
- Gdje god da pogledamo, Japan, SAD ili Veliku Britaniju, razina duga značajno je viša nego prije nekoliko desetljeća. U eurozini, tko ima najveći kredit? Najviše ga imaju financijske institucije, kao i opća država. Taj dug koristi se za investicije. U eurozoni patimo od kronično visokog duga financijskih institucija i financijskog sektora. Tko je pod rizikom u eurozoni? Grčka, naravno no ona je poseban slučaj jer je skinuta s tržišta. Grčka nije u riziku nedostatka kapitala jer ju financira EU. Portugal, Italija, Španjolska i Francuska imaju rastući dug, viši od 90 posto BDP-a Dogodi li se eksterni štok, ljudi bježe u sigurna utočišta – uobičajeno američki dug i njemačke obveznice. „Sudden stop“ pojam je kada tržište odluči odjednom izaći iz nečega. Nastupaju središnje banke (Japana, SAD-a, Njemačke) koje će kupovati dug korporativnog sektora, tko će kupovati dug Francuske Italije ili Španjolske, a ECB ne smije? – rekao je Mayer. Stoga, koji rizici prijete globalnoj ekonomiji? Mayer ih zove poznate nepoznanice.
- Prva je financijski šok iz Kine. Kreditima su napumpali gospodarstvo. Ne samo da imaju 200 posto duga u odnosu na BDP, no napravili su što i mi i SAD – outsourcali izvore financiranja – napravili su nešto slično kao što su CDO-ovi. Stvorili su razne financijske proizvode koje mnogi ne razumiju. Pukne li kineski balon, stradat će njihova kućanstva. A govorim o drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu o kojoj ovisi i Njemačka, i SAD, pa i Hrvatska – rekao je Mayer.
Drugi rizik je politički, onaj u Italiji. Izbori u Italiji održat će se početkom iduće godine Problem je što razne stranke imaju gotovo identične postotke u anketama.
- Nitko u Italiji mi nije mogao odgovoriti kako će se složiti efikasna vlada u Italiji. Ako nema takve vlade, nitko neće kupovati državne obveznice. Neki od stranaka govore o uvođenju paralelne valute uz euro, govori se o izlasku iz eura. Kao investior brinuo bih se zbog toga – naglasio je Mayer.
Treći rizik je digitalni disruptror – kao što su fintech tvrtke. Tvrtke nisu sigurne koja je tehnologija budućnosti. Je li električni automobil automobil budućnosti ili neki drugi?
- Nitko nije siguran i stopiraju investicije. Moguće je da će ova digitalna disrupcija dovesti do takve nesigurnosti da će kompanije prestati ulagati, što će dovesti do stopiranja rasta – kazao je Mayer.