Hrvatska turistička zajednica (HTZ) navršila je 25 godina, tijekom kojih je marketinškim i drugim aktivnostima pridonijela prepoznatljvosti Hrvatske kao privlačne turističke destinacije, pozicioniranju turizma na međunarodnom tržištu te pozitivnim rezultatima fizičkog i financijskog turističkog prometa.
"Turizam je danas zaštitni znak Hrvatske, koja je s velikom raznolikošću ponude na relativno malom prostoru postala i nezaobilazno mediteransko i europsko odredište, no prije 25 godina to nije bilo tako niti je od tada do danas bilo lako postići to što je hrvatski turizam sada", ističu iz Glavnog ureda HTZ-a povodom 25. ‘rođendana‘ te nacionalne turističke organizacije osnovane krajem lipnja 1992.
>>> HTZ osvojio prestižnu SABRE nagradu za kampanju ‘Out of Office Award’
Tu će obljetnicu HTZ dijelom obilježiti na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma (DHT), koji će se održati u listopadu na Malom Lošinju. Brojni samostalni i projekti HTZ-a u suradnji s privatnim i javnim sektorom na čelu s Ministarstvom turizma, kao i brojnim partnerima u inozemstvu, na međunarodnim su tržištima pridonijeli da je Hrvatska danas jedna od najtraženijih turističkih destinacija.
Iako turizam iz godine u godinu ostvaruje odlične rezultate, iz Glavnog ureda HTZ-a poručuju da s velikom pažnjom treba nastaviti pratiti brže promjene trendova u svijetu te uvažavati izazove budućnosti, pogotovo zbog sve zahtjevnijeg konkurentnog okruženja, samih turista te utjecaja aktualnih geopolitičkih kretanja. Vjeruju i da hrvatskom turizmu, s obzirom na porast kvalitete ponude i ljudi koji predano u sektoru rade, zlatno doba tek predstoji.
Od 1992. do 2017. - od dva milijuna do oko 17 milijuna turista
U zadnjih 25 godina turizam se, dijelom i zbog aktivnosti HTZ-a te fizičkih i financijskih rezultata, uključujući i investicije, izvozni potencijal i prihode, prometnuo u jedan od najvažnijih domaćih gospodarskih sektora, koji u BDP-u ima udjel od gotovo 20 posto, s uzlaznim trendom gotovo svih ekonomskih, pa i socijalnih pokazatelja u zadnjih 15-ak godina, među kojima su i rast broja zaposlenih (kojih je ove godine više od 150 tisuća) te rast broja smještajnih, ugostiteljskih i raznih drugih objekata turističke infrastrukture.
To potvrđuju i podaci o dolascima i noćenjima turista, kojih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u 1992., godini osnivanja HTZ-a, bilo nešto više od 2 milijuna, a noćenja oko 10,7 milijuna.
>>> HTZ ima novu kampanju za odmor iz snova
Već u 1993. broj turista narastao je na 2,3 milijuna, a noćenja na 13 milijuna, no kako su to bile ratne godine u Hrvatskoj i okruženju, sve do kraja 1990-ih, turistički promet je imao stagnacija, pa i padova, da bi od početka 2000-ih do danas bilježio neprestane uzlazne trendove, što je prošle godine rezultiralo, prema podacima HTZ-a, sa 16,3 milijuna turista, većinom stranaca koji u Hrvatsku dolaze iz više od 80 zemalja svijeta, i s više od 91,4 milijuna noćenja.
Visoki, dvozamenkasti porasti dolazaka i noćenja od početka ove godine od srpnja pridonijeli su da je prvih šest ovogodišnjih mjeseci zaključeno s gotovo 6 milijuna dolazaka turista i njihovih 23 milijuna noćenja, a ako se ostvare samo najkonzervativnije prognoze ova bi godina mogla premašiti sve dosadašnje i približiti se brojkama od oko 17 milijuna turista i oko 100 milijuna noćenja.
To bi bilo i znatno ranije i znatno više od oko 93 milijuna koliko se predviđalo da će biti 2020. u sklopu strategije razvoja turizma do 2020. koja je usvojena 2013.
Zakonska osnova, najave promjene zakona i novi direktor
HTZ djeluje prema zakonima o turističkoj zajednici i promicanju hrvatskog turizma, te turističkoj članarini i o boravišnoj pristojbi, koji su izvorno doneseni 1991., čime je dotadašnji sustav turističkih društava i saveza zamijenjen sustavom turističkih zajednica (TZ), usklađen s tada novim teritorijalnim ustrojstvom RH.
Potom je 2008. donesen novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, kojim su se, uz ostalo, mijenjali oblici TZ-ova i način formiranja i djelovanja njihovih tijela, a slijedom tog zakona do 2014. u Hrvatskoj je registrirano ukupno 309 turističkih zajednica, od čega 145 općinskih, 116 gradskih, 15 mjesnih, 10 područnih (područja), jedna otočna, 20 županijskih te Turistička zajednica grada Zagreba i HTZ.
>>> Boravišna pristojba blago će porasti u 2018.
Zbog promjena trendova i želje za većom efikasnošću sustava, u 2015. je u javnu raspravu upućen prijedlog novog zakona, no kako je bilo neslaganja oko promjena, a i brzo je došlo do promjene vlasti (vlade), taj prijedlog nije prošao, te sada Ministarstvo turizma radi na novom prijedlogu tog i drugih povezanih zakona, koji bi trebali biti dovršeni kroz nekoliko mjeseci, odnosno, po najavama iz Ministarstva turizma, moguće i do kraja ove godine.
Do tada, HTZ i njezin Glavni ured, kao i 16 predstavništava u inozemstvu nastavljaju s brojnim aktivnostima, poput udruženog oglašavanja s privatnim i javnim sektorom, s većim naglaskom za 2018. na suradnji s avioprijevoznicima, brendiranju i ciljanoj promociji, a u planu je i u Glavnom uredu u Zagrebu, u kojemu radi oko 70 ljudi, ponovno otvaranje ureda kongresnog i kulturnog turizma, koji su postojali, ali su ukinuti prije nekoliko godina.
Početkom srpnja Turističko vijeće HTZ-a, na čijem je čelu po zakonu ministar turizma, ujedno i predsjednik HTZ-a, nakon dvomjesečnog natječaja odabralo je novog, šestog po redu direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića, koji će na toj poziciji potkraj srpnja zamijeniti Ratomira Ivičića, koji je taj posao obavljao tri godine.
>>> Poslodavci: Povećanje boravišne pristojbe smanjuje konkurentnost turističkog sektora
Najdulje se kao direktor, više od deset godina, zadržao Niko Bulić, pod čijim je vodstvom HTZ u suradnji s domaćim i stranim partnerima odradila ‘lavovski posao‘ promocije i marketinga, kojim je Hrvatska od ratom ugrožene zemlje s izbjeglicama u brojnim hotelima na Jadranu postala jedna od najsigurnijih i perspektivnijih turističkih destinacija.
Osim Bulića, Ivičića i sada Staničića, na čelu Glavnog ureda bili su još Željko Tončinić (prvi direktor), Marijan Bulat te Meri Matešić.
HTZ, kao i sustav TZ-ova, najvećim se dijelom financira iz boravišne pristojbe (koju po noćenju ili paušalno plaćaju turisti) te iz turističke članarine turističkoj zajednici, a HTZ dijelom i iz državnog proračuna.