Hrvatska udruga poslodavaca pozdravila je u četvrtak predstavljene novine u Nacrtu prijedloga Ovršnog zakona jer se njime administrativno rasterećuje poslodavce, te smatra da novi Zakon o komunalnom gospodarstvu ne donosi gotovo nikakve pozitivne promjene.
"HUP podržava predstavljene novine u Nacrtu prijedloga Ovršnog zakona prema kojima poslodavci više nisu tijela u postupku koja provode ovrhu na plaći, čime se administrativno rasterećuje poslodavce. Prema novom prijedlogu zakona poslodavcima ostaje samo obveza distribucije (uplata na račun) prema nalogu suda/FINA-e iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe", stoji u HUP-ovom priopćenju.
>>> Ministar Bošnjaković: Ovrhe vraćamo u nadležnost sudova
Iako se tijekom rada radne skupine raspravljalo i o mogućnosti potpunog ukidanja ovrhe na plaći na način da se stupanjem odredbi zakona na snagu potpuno ukine ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima kao predmetu ovrhe, HUP napominje da je Ministarstvo odabralo prijedlog prema kojem se ukida ovrha na plaći za ubuduće.
HUP pojašnjava da stupanjem odredbi Ovršnog zakona na snagu ukida se određivanje i provedba ovrhe na plaći što znači da se od dana stupanja na snagu OZ-a ne mogu dostaviti nove ovršne isprave poslodavcima niti odrediti ovrha na plaći.
Zakon o komunalnom gospodarstvu propuštena je prilika
Što se tiče nedavno usvojenog Zakona o komunalnom gospodarstvu, HUP smatra da on ne donosi gotovo nikakve pozitivne promjene i da je, na žalost, još jednom propuštena prilika za pozitivne pomake koji će poticati poduzetništvo i investicije.
"Upozoravamo na negativne posljedice po gospodarstvo koje se prvenstveno odnose na pogoršanje investicijske klime, a koje će donijeti nedavno usvojeni Zakon o komunalnom gospodarstvu koji stupa na snagu 4. kolovoza. HUP smatra kako je u novi Zakon trebalo ugraditi rješenje iz važećeg Zakona koje jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da njima važne nekretnine u potpunosti ili djelomično oslobode plaćanja komunalne naknade, budući je to jedna od mjera poticanja ulaganja", ističe se u priopćenju.
HUP ocjenjuje da se ovime dodatno i ponovno aktualizira činjenica da se predlaže uređenje komunalne naknade bez ikakvog cenzusa i bez da zakonodavac predviđa ikakav zaštitni mehanizam, što je potencijalno opasno i štetno kako iz perspektive investitora/poduzetnika, tako i građana.
Naknada je, dodaje se, koncipirana s previše varijabli koje su dane na odluku jedinicama lokalne samouprave, što znači da visina ove obveze može narasti do neprihvatljivih iznosa, ukoliko se ne propiše maksimalno ograničenje ukupnog davanja.
>>> HUP Skor blago porastao, ali to nije ni izdaleka dovoljno
"S druge strane, bez propisanih limita u pojedinim djelatnostima svakodnevno svjedočimo da gospodarski subjekti plaćaju komunalne naknade po koeficijentima i do 30 puta većim od sličnih tvrtki koje posluju na području drugog grada ili općine. U očitovanjima smo isticali kako u Zakonu ne postoji numerus clausus komunalnih djelatnosti uslijed čega je moguće da JLS bilo koju djelatnost proglasi komunalnom, ako bi ista na bilo koji način služila infrastrukturi", navodi HUP.
Udruga poslodavaca drži da Zakon treba sadržavati točan popis i opis komunalnih djelatnosti te pri tome ograničiti autonomiju jedinica lokalne samouprave u njihovom određivanju, a sve iz razloga što se komunalna djelatnost obavlja kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti su od općeg interesa.
"Navedena opasnost u novom je Zakonu za poduzetnike dodatno zabrinjavajuća zbog činjenice da se prihod od komunalne naknade više ne veže strogo uz namjensko korištenje, nego se isti može koristiti i nenamjenski. Ovime se krše temeljna načela oporezivanja po kojima doprinos/naknada treba imati točno određenu svrhu koja je povezana s ekonomskim koristima koje porezni obveznici imaju od uplate istoga", upozorava se.
HUP također smatra kako trgovačko društvo, uz povjerenu komunalnu djelatnost, ne smije obavljati i drugu tržišnu gospodarsku djelatnost, jer je isto i u suprotnosti sa načelom zaštite javnog interesa, načelom javne službe i načelom neprofitnosti.
HUP podržava odluku o povećanju broja dozvola za zapošljavanje stranaca
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podržava Vladinu odluku o povećanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za ovu godinu i to za 3.269, na 27.479 dozvola, stoji u priopćenju HUP-a objavljenom u četvrtak.
Vlada je u četvrtak na sjednici povećala ovogodišnju kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za 3.269, odobrivši za graditeljstvo novih 985 dozvola za zapošljavanje stranaca, u turizmu 270 dozvola, u promet 650, u prehrambenoj industriji 508, a u poljoprivredi i šumarstvu 747 dozvola.
U priopćenju HUP-a se navodi da je ta brza reakcija Vlade za svaku pohvalu, a posebno s obzirom na veliku iskorištenost kvote za uvoz radne snage, koja je premašila sva očekivanja i prognoze.
>>> Vlada povećala kvote za zapošljavanje stranaca za 3.269, mogu raditi i na EU-projektima
Iz HUP-a također ističu da i dalje postoji potreba za dodatnim korekcijama kako bi se osigurao broj radnika sukladno potrebama koje su iskazali članovi te udruge, a u čemu prednjači sektor trgovine. Naime, sada već kontinuirano za potrebe turističke sezone nedostaje oko 3.000 trgovaca, naročito na području Dubrovnika i Istre.
Navode i da u ostalim industrijama također i dalje postoji deficit radne snage, pa tako u metalnoj industriji trenutno nedostaje 110 radnika, u brodogradnji 321, u drvnoj industriji 280, a elektroindustriji 120 radnika.
"Očekujemo od Vlade RH dopunu ovog prijedloga odluke te želimo podsjetiti kako se Hrvatska nalazi u vrlo sličnom položaju u odnosu na druge europske zemlje, s obzirom na stanje na tržištu rada koje trenutno svima predstavlja izazov u segmentu potrebe za uvozom dodatne radne snage", zaključuje HUP.