Iako je sustav pripreme i provedbe europskih projekata u Hrvatskoj značajno napredovao, još postoje poteškoće, pa su potrebni daljnji iskoraci u smjeru transparentnosti, brzine i jednostavnosti, poručeno je u utorak na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca Izazovi i prilike novog razdoblja EU fondova.
Konferenciju, održanu na Dan Europe, organizirala je HUP Udruga profesionalaca za fondove EU-a (HUP EUPRO), a nazočio joj je i resorni ministar Šime Erlić.
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je poručila da poduzetnici i tijela sustava trebaju primijeniti naučene lekcije iz prošlosti kako bi brže i lakše iskoristili sva dostupna sredstva.
- EU fondovi predstavljaju veliku priliku za ulaganja u inovacije i stvaranje dodatne vrijednosti za poduzetnike, a pomoću njih se u kratkom roku može dostići razina profitabilnosti i konkurentnosti kakvu imaju konkurenti na europskom tržištu. HUP je upravo zato u prijedlogu deset ključnih reformi za ovo desetljeće naglasak stavio i na preraspodjelu europskih sredstava u korist privatnih investicija, kao i na postizanje ciljeva zelene tranzicije, istaknula je Weber. Dodala je da se jedino kontinuiranim i partnerskim dijalogom svih dionika sustava EU fondova, može napraviti neophodni iskorak ka zajedničkom cilju, a to je da provedba projekata bude transparentnija, brža i jednostavnija.
- Dijalog nije na zadovoljavajućoj razini - zaključila je Weber.
HUP EUPRO okuplja istaknute konzultantske tvrtke specijalizirane za pripremu i provedbu EU projekata, a predsjednica tog granskog HUP-ovog udruženja Natalija Zielinska ocijenila je da je sustav pripreme i provedbe europskih projekata u Hrvatskoj značajno napredovao, no da još uvijek postoji niz poteškoća s kojima se korisnici, konzultanti i nadležna tijela susreću.
Kada je riječ o konkretnim prijedlozima za unaprjeđenje, Zielinska je između ostalog apostrofirala nužnost ‘unifikacije‘ procedura pripreme i provedbe projekata.
Naime, kako je navela, trenutno postoji nekoliko operativnih programa, a svaki od njih prati drugačiji način odobravanja sredstava, što ne bi trebao biti slučaj. - Mi kao korisnici trebamo imati jedan univerzalni protokol, koji definira pravila igre - poručila je Zielinska.
Tu je i potreba još veće transparentnosti sustava, u smislu da kriteriji bodovanja i načini dodjele budu dostupni javnosti.
- Primjerice, nakon završetka određenog postupka dodjele, treba biti javno objavljena lista ‘sretnih dobitnika‘, to jest poduzetnika, ali isto tako i ostvareni bodovi, kako bi se mogla dobiti široka slika o cjelokupnom sustavu - smatra Zielinska.
Istaknula je i potrebu jasnog postavljanja i pridržavanja pravila i rokova u procesu provedbe natječaja, kao i komunikaciju s ključnim dionicima, pri čemu je kao neophodnu izdvojila pravovremenu najavu natječaja, sa što više informacija o uvjetima.
Ocijenila je i da dijalog sustava putem ‘pitanja i odgovora‘, koji ima za cilj pojašnjavanje natječaja, nije na zadovoljavajućoj razini.
Primjer Poljske
Zielinska je Poljakinja, a istaknula je da je Poljska prva po povlačenju europskih sredstava, što je ponajprije rezultat toga da već u samom procesu programiranja i donošenja ključnih odluka i strategija sudjeluje široka javnost.
Primjerice, ocijenila je Zielinska, u Hrvatskoj je takav koncept izostao kod programiranja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok su u Poljskoj kroz godinu dana provođena javna savjetovanja s brojnim dionicima, pa tako i lokalnim jedinicama i poslodavačkim udrugama, kako bi program naposljetku odgovarao konkretnim potrebama korisnika.
- U Hrvatskoj još uvijek nedostaje dovoljno kvalitetan dijalog i transparentnost u donošenju ključnih odluka - ocijenila je.
Ove godine pet do šest natječaja iz nove financijske perspektive
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je izjavio da se do kraja godine kroz kohezijsku omotnicu nove financijske perspektive 2021. - 2027. može očekivati objava pet do šest natječaja, upravo namijenjenih poduzetnicima, a koji će se primjerice odnositi na inovacijske vaučere, ulaganja u industrijsku tranziciju, klastere i sl.
Prvi se natječaj očekuje kroz mjesec do dva, a Erlić je poručio da su mogućnosti za poduzetnike i cijeli javni sektor veće no ikada prije, s obzirom da je iz svih dostupnih europskih izvora Hrvatskoj na raspolaganju oko 25 milijardi eura, pri čemu na novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) otpada devet milijardi eura.
Kao područja u kojima će se ponajprije poticati ulaganja Erlić je između ostalog naveo zelenu tranziciju, digitalizaciju, nove tehnologije, istraživanje i razvoje, pametne vještine i unaprjeđenje poslovne konkurentnosti.
- To su ključna područja u koja će se sredstva kanalizirati u slijedećih četiri do pet godina - izjavio je.
Napomenuo je da Hrvatska ove godine završava prvu financijsku perspektivu 2014. - 2020., a trenutno je na 83 posto iskorištenosti sredstava, od raspoloživih 11,33 milijarde eura.
Niz realiziranih europskih projekata, njih dosad više od deset tisuća, unaprijedili su zajednice, gradove, županije, poslovni i javni sektor, na što Hrvatska može biti ponosna, a čime je i korak bliže najrazvijenijim zemljama Europe - istaknuo je Erlić.
Izvijestio je i da su poduzetnici do sada putem operativnog programa za konkurentnost i koheziju realizirali oko 14 milijardi kuna direktnih ulaganja, pri čemu je otvoreno oko 11 tisuća novih radnih mjesta.