Komentirajući najnovije istraživanje Hrvatske udruge poslodavaca o provođenju i učinku reformi, jedan od najvećih hrvatskih poduzetnika Branko Roglić ustvrdio je kako se, među ostalim, mora fleksibilizirati tržište rada jer sudovi redovito vraćaju loše radnike na posao i otpuštanje čine nemogućim. Skor je inače pokazao blagi napredak u prošloj godini uspoređeno s godinom ranije, porastavši s 34 na 36 bodova, ali svi prisutni na predstavljanju skora u sjedištu HUP-a u srijedu, složili su se da to nije ni izdaleka dovoljno.
>>> Deranja: Agrokor nema nikakav utjecaj na provođenje reformi
Nužnost reformi
- Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat pokazuje kako nam je nužno potrebno ubrzanje promjena. Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima, rekla je predsjednica Udruge Gordana Deranja.
No, glavni direktor HUP-a Davor Majetić izrazio je skepsu prema mogućnosti pokretanja reformi ove godine, podsjetivši da smo gotovo na polovici godine, a još nije bilo ni zakona koji bi upućivao na reformu u ovoj godini. Iako je skor porastao za dva boda, još uvijek smo među zadnjima u skupini s deset usporedivih članica Europske unije poput Mađarske i Češke. Skor, pojasnio je Majetić, razmatra rezultate u 13 područja, s tim da se 12 mjeri zato što u HUP-u nisu smislili kako vrednovati napredak u području socijalnog dijaloga. Podaci se prikupljaju iz različitih i objektivnih izvora i raspoređuju u 73 pokazatelja, pojasnio je metodologiju izrade skora, dodavši da je cilj imati što viši konačni skor.
Najveći skok u području investicija, kritično opterećenje gospodarstva
Prema ovom istraživanju, najveći skok zabilježen je u pogledu investicija i prepreka investicijama, ponajprije zahvaljujući napretku u izdavanju građevinskih dozvola, registraciji tvrtke i pokretanju posla. Fiskalna konsolidacija, iako načelno područje u kojem se Hrvatska u posljednje vrijeme iskazuje, razočarala je poslodavce zato što dosad nije uključivala konsolidiranje rashodovne strane, odnosno smanjenje državnih izdataka.
Posebno kritičnim područjima označeni su opterećenje gospodarstva (trošak države) s ocjenom 20 od mogućih sto, tržište rada (ocjena 24) i obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (26). Ipak, sudionici predstavljanja nisu krili da ih najviše muči porezno opterećenje i nameti koje država uzima.
>>> Pavić: Lex Agrokor spriječio rebalans proračuna zbog potencijalnih tražbina radnika
- Sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana. Situacija na tržištu rada ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti, upozorio je Majetić.
Istog je razmišljanja bio i ekonomski analitičar Velimir Šonje koji je rekao da Hrvatska ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja kao i da je porezno opterećenje značajno raslo od 2013. Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta naspram BDP-a povećan je s prosječnih 34 posto prije 2014. na sadašnjih 36-37 posto, što niti mini porezna reforma 2017. nije uspjela promijeniti. Pozvao je stoga Vladu da rastereti gospodarstvo, ne samo kroz PDV, već i manje opterećenje rada.
Pada udio visokoobrazovanih u mlađoj populaciji
Šonje je ukazao i na vrlo neuobičajen trend u obrazovnom sektoru gdje jedino Hrvatska i Mađarska bilježe pad udjela visokoobrazovanih u mlađoj populaciji (30 do 34 godine starosti), pri čemu valja imati na umu da je hrvatski udio već osjetno ispod europskog prosjeka od oko 40 posto. U skupini odavno poznatih problema koji se uporno ne rješavaju, na prezentaciji je istaknuta i vječna rak rana, sporo i neučinkovito pravosuđe, koje, među ostalim, mora brže rješavati nesolventnost i prisilnu naplatu. Za Roglića, najveća je prepreka oplođivanju kapitala u Hrvatskoj, preduvjeta gospodarskog razvoja i boljeg života, skupa država, a među reformama koje najviše priželjkuje naveo je reformu javne uprave, pravosuđa, tržišta rada te teritorijalnog ustroja koji smatra neodrživim u trenutnom obliku.
>>> Novost: I OPG-ovi mogu koristiti potpore za novozaposlene
Predsjednik Udruge mali i srednjih poduzetnika Ivan Bračić dodao je da pomaka ima, ali da su nedovoljni i uglavnom kozmetički, složivši se s ocjenom da su tržište rada i porezni sustav najproblematičniji elementi. Posebno je prozvao porezne olakšice za OPG-ove koji ih nerijetko iskorištavaju i stvaraju nelojalnu konkurenciju na tržištu, ilustrirajući tako nepravednost i neujednačenost poreznih pravila.
Situacija nije dramatična, ali bi mogla postati ako se stvari ne pokrenu brže, zaključila je Deranja.