Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) Primorsko-goranske županije preporučio je Sveučilištu povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike. Na istoj listi našli su se i socijalni rad, socijalna pedagogija, nastavnički smjer biologije i kemije, nastavnički smjer geografije te glazbena pedagogija, piše Novi list.
S druge strane, s HZZ-a nikako ne preporučuju suficitarna zanimanja za koja smatraju da treba smanjiti upisne kvote, kao što su pravo, poslovna ekonomija, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomiju u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i primijenjena umjetnost jer je riječ o studijskim programima koji prema analizi HZZ-a na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne jamče budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija posao. U kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.
>>>HZZ: U studenom 19 posto manje nezaposlenih nego lani
HZZ svake godine izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje kako kažu iz HZZ-a, imaju kvalitativni karakter. U HZZ-u misle da će promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju njihovih preporuka pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.
Oni koji provode obrazovanje ne slažu se s time. Dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Alen Host istaknuo je da se predviđanja o potrebi tržišta rada koja izrađuje HZZ ne mogu smatrati pouzdanima iz cijelog niza razloga.
- HZZ navodi brojne programe koji nikad nisu postojali niti ih je fakultet ikada izvodio, a nezaposleni se vode kao naši bivši studenti. Dakle, ne možemo se pouzdati u brojke kojima raspolaže HZZ iako već niz godina upozoravamo na propuste i tražimo ispravak podataka. Takve pogrešne podatke HZZ koristi kao bazu za praćenje, analizu i predviđanje potreba na tržištu rada, odnosno koristi metodu linearne ekstrapolacije koja je neprikladna za procjenu budućih kretanja na tržištu rada iz cijelog niza razloga, rekao je Host te dodao da preporuke za upisnu politiku sada moraju odražavati predviđanje stanja gospodarstva 2023. godine kada će studenti upisani ove godine na studij tražiti svoj prvi posao.
Naglasio je i kako će se ‘u tih pet godina predviđenog trajanja studija, potrebe tržišta rada toliko promijeniti da moramo sada imati obrazovne programe za neka zanimanja koja još uopće ne postoje, a 2023. godine će postojati potražnja za njima‘.