Svake godine IBM objavljuje prognozu o tome koje će inovacije u narednih 5 godina bitno utjecati na naše živote. IBM-ovih ‘5 od 5 inovacija‘, tehnologije su koje su tek u razvoju ili su već plasirane, a "tehnološko proročanstvo" ove vrste temelji se na istraživanjima tržišta, socijalnih trendova i informacijama prikupljenih iz mnogobrojnih, diljem svijeta razasutih IBM-ovih laboratorija.
Umjetna inteligencija naše će riječi pretvoriti u lijek za mentalna oboljenja
Poremećaji u radu mozga, psihičke i neurodegenerativne bolesti postaju sve veći zdravstveni i ekonomski teret modernog društva. Od depresije, bipolarnog poremećaja ili šizofrenije boluje svaki peti Amerikanac, a procjene su da će do 2030-te godine ukupni troškovi liječenja mentalnih oboljenja dosezati 6 trilijuna dolara.
https://www.youtube.com/watch?list=PLaFe0BJiho2pTlN9_PAHgiwQBotFEbykQ&v=DnYUNQVcVnI
Upravo su jezik i govor ključ kojim se otključavaju tajne mozga. Za pet godina, procjenjuju u IBM-u, ono što izgovorimo i napišemo, biti će indikatori našeg psihičkog i fizičkog zdravlja.
IBM-ovi znanstvenici surađuju s kliničkim psihijatrima na konstruiranju tehnologije pomoću koje će se, iz zapisa razgovora i audio svjedočanstava oboljelih, nastojati rano dijagnosticirati ili otkriti mogućnost oboljenja poput psihoze, depresije ili šizofrenije. Uporabom tehnologije koja analizira govor, tako će se moći rano detektirati Parkinsonova, Alzheimerova, Huntingtonova bolest, PTSP, ADHD ili autizam. Kognitivni kompjuteri tako će, uz postojeće metode liječenja ovih bolesti, postati alat za detekciju mentalnih oboljenja, upravo analizirajući pismo i govor.
Hiperimaginacija i umjetna inteligencija omogućit će nam osjet vida poput onog u Supermena
Ljudsko oko ne može vidjeti više od 99,9 posto elektromagnetskog spektra. U zadnjih 100 godina, znanstvenici su izgradili čitav niz uređaja kojima taj spektar postaje vidljiviji, a zasigurno najspektakularniji od svih je - rengen. Međutim, u narednih 5 godina, tehnologija hiperimaginacije i umjetne inteligencije omogućit će čovjeku da vidi mnogo dalje.
>>>Dobra i zla strašila: Tehnologija u obrani vrtova i usjeva
Primjerice, automobili će koristiti različite senzore i kamere kako bi "vidjeli" kroz mrak i maglu, detektirali objekte na cesti i o svemu obavijestili vozača. Kroz fotografiju hrane putem naših mobitela moći ćemo dobiti informacije o tome jeli hrana koju namjeravamo pojesti zdravstveno ispravna. Hiperimaginarne "fotografije" tako će otkrivati o kojoj piluli kojeg lijeka je riječ, kao i koja je financijska pozadina nekog bankovnog čeka.
Digitalizirat ćemo svaku pojedinu (fizičku i opipljivu) stvar
Nakon što smo digitalizirali informaciju, društvene ili socijalne kontakte te bankovne transakcije, na redu je digitalizacija sve opipljivoga u stvarnom svijetu. Već imamo pametne žarulje, zamrzivače, pećnice, radijatore, a taj će se postupak prijenosa digitalnog na fizičko dodatno ubrzati. Način na koji ćemo upravljati skupljenim informacijama koristit će se ne samo u znanstvene svrhe, već i pri načinu korištenja i odabiru tih fizičkih predmeta.
Medicinski laboratoriji bit će veličine mikro čipa
U idućih pet godina, nanotehnologija donijet će nam minijaturne medicinske laboratorije, u obliku narukvica, satova i sličnih gadgeta, putem kojih će se mjeriti tlak, krv, šećer, svi oni indikatori potrebni da bi se dijagnosticirala kakva gripa ili neko drugo oboljenje. Biomarkere, analizu krvi ili urina, tako će se moći liječniku poslati iz udobnosti vlastitog doma. IBM već radi na nanotehnološkim čipovima koji mogu prepoznati čestice u rasponu od 20 nanometara, što znači kako mogu izolirati DNA, viruse i egzome. Ove biološke čestice pomažu u ranoj detekciji bolesti, prije pojave samih simptoma.
Pametni senzori otkrit će zagađenje u treptaju oka
Većina "zagađivača" nije vidljiva ljudskom oku, a vidljivi postanu tek kada nastane šteta u okolišu. Metan ili CO2 savršen su primjer. Silikonski fotoni u samom su središtu IBM-ovih stručnjaka koji nastoje osmisliti mrežu senzora koji bi mjerili točne emisije metana ili CO2 u atmosferu. Razmatraju hoće li takve čipove instalirati u postojeće senzore ili će samostalno letjeti u dronovima. U kombinaciji sa sada već tradicionalnim izvorima koji kazuju kolike su emisije štetnih plinova u atmosferi, poput satelita, uvjereni su kako će moći izgraditi učinkovit sustav koji će otkriti izvore zagađenja naše atmosfere.
>>>Nova tehnologija u proizvodnji štedi mnogo energije i proizvod čini konkurentnijim na tržištu