Kad je Facebook izlistao svoje dionice na burzi 2012., bila je to najveća inicijalna ponuda dionica neke tehnološke kompanije, ali i jedna od najvećih u povijesti. Facebookova priprema bila je dugotrajna i nevjerojatno komplicirana. No tvrtka je uspjela i jedna je od najvećih na svijetu. Od tada se svijet promijenio, tehnološki je jako uzletio. Nećemo zapadna tržišta uspoređivati s Hrvatskom jer to nema nikakvoga smisla. Odonda su se otvorile mnoge platforme za ulaganje, novi, donedavno nezamislivi načini počinju dominirati.
>>> ESMA: ICO-i su ekstremno rizična ulaganja; kriptovalute bi se mogle pokazati bezvrijednima
Jedna je od tih novosti ICO (engl. initial coin offering) ili inicijalna novčana ponuda. Posljednjih je mjeseci ICO zarazio Silicijsku dolinu i očekuje se daljnja epidemija diljem svijeta. Tvrtke s pomoću tog modela financiranja, koji podrazumijeva prodaju digitalnih valuta po sniženim cijenama, prikupljaju novac, a neke su već prikupile više od milijardu američkih dolara. Dok hrvatsko tržište još uči o dražima ulaganja u bitcoin, ethereum, litecoin i druge kriptovalute, globalni su se ulagači i tvrtke željne svježega kapitala zaigrali ICO-ima.
– U posljednje je vrijeme ICO postao popularan način ulaganja. Polako i ja prelazim na takav način ulaganja, a možda u Hrvatskoj ima desetak ulagača koji to razumiju. Likvidnost ICO-a je trenutačna, dakle jako je velika i ulagač može odmah i izaći iz investicije, dok se kod klasičnih načina ulaganja izlaz investitora produlji i do deset godina – objašnjava nam Hrvoje Prpić, serijski poduzetnik i jedan od najpoznatijih poslovnih anđela.
A što je ICO? Dakle, najjednostavnije, riječ je o načinu prikupljanja kapitala gdje tvrtka, na za to specijaliziranoj burzi, izdaje coine. Te coine investitori kupuju, a tvrtka dobiva novac. Proces je u temeljima vrlo sličan izdavanju dionica, samo što je postupak daleko jednostavniji.
– Ne kupuju se bitcoini i slično. Tvrtka izdaje vlastite coine, koji se tako i zovu. S tim coinima može se trgovati na različitim internetskim burzama, postoji ih desetak u svijetu. Tvrtka se tamo prijavi, oni je prime i proces kreće. I tvrtkin coin se ‘lista‘ na toj burzi coina. Tvrtka koja je izdala coin obvezuje se na nekoliko stvari. Primjerice, da će s dva posto prihoda otkupljivati vlastite coine na toj burzi. Tako se diže cijena jer što ih se više otkupljuje, to ih manje ima i vrjedniji su. Tvrtka kaže da će, primjerice, trideset posto svoje dobiti isplaćivati u sklopu dividende vlasnicima coina. Sustav je vrlo jednostavan i coini vrlo brzo postanu likvidni – objašnjava Prpić.
Napominje da se doslovce od trenutka ‘listanja‘ coina na internetskoj burzi, u roku par minuta, pojavljuju nalozi za kupnju i prodaju.
– Princip je jako sličan izdavanju dionica, samo što takav način ulaganja nije reguliran. Ne postoji nikakva država iza toga niti ima velikih i teških uvjeta za dizanje coina na burzu – ističe Prpić.
Nedavno je i jedna hrvatska tvrtka tako prikupila kapital. Naime, Digital Assets Power Play (DA Power Play), financijsko-tehnološki startup za automatizaciju trgovanja digitalnim valutama, zaključio je prvi uspješni ICO u Hrvatskoj i postao najuspješnija crowdfunding-kampanja u hrvatskoj povijesti. U samo šest dana startup je prešao minimalnu kapitalizaciju od 2,1 milijun američkih dolara i prikupio ukupno 2,6 milijuna dolara (ili 8,479 jedinica valute ether u sklopu mrežnog protokola Ethereum). Sredstva će biti iskorištena za nastavak razvoja i daljnje unapređivanje platforme koja će biti puštena u rad u roku od šest mjeseci.
>>> Kriptovalute: DA Power Play zaključio prvi ICO u Hrvatskoj, prikupio 2,6 milijuna dolara
Taj prvi hrvatski ICO započeo je prikupljati sredstva 19. rujna u 17 sati. Nakon dva dana pretprodaje slijedila je petodnevna javna faza prodaje. Minimalni cilj crowdfunding-kampanje bio je 2,1 milijun američkih dolara (8,236 u valuti ether), a najviša očekivanja u kapitalizaciji bila su postavljena na 5,1 milijun dolara ili 20.000 ethera za 25 posto tokena.
Koliko je takav način ulaganja u svijetu popularan, pokazuju i neki podaci. Naime, ove je godine bilo 140 ICO-ova i prikupljeno dvije milijarde dolara. Ipak, riječ je o nereguliranome modelu financiranja. Glavni regulator američkog tržišta kapitala Securities and Exchange Commission do sada je žmirio na jedno oko, točnije do ljeta ove godine kad je ipak odlučio progovoriti i upozoriti startupove da bi takvim modelom financiranja mogli kršiti neke zakone.
Američka porezna uprava (IRS) pak poručila je da je virtualna valuta u načelu podložna oporezivanju kad se takva valuta može konvertirati u dolare. I Hrvatska narodna banka nedavno je objavila upozorenje o mogućim rizicima pri ulaganju u virtualne valute. Ne zabranjuje ih, nego upozorava građane na rizike s kojima bi se mogli suočiti baveći se time. Naravno, regulatori su uvijek konzervativni, takvi i moraju biti zbog uloge koju imaju. Međutim, svijet se razvija brže nego ikada, zato će uskoro morati uvesti neka pravila igre.