Inflacija u veljači demantira narativ o masovnim poskupljenjima

Godišnja stopa inflacije u veljači nastavlja pad na 11,9 posto s 12,7 posto u siječnju, a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači bilježe manji rast od svega 0,2 posto mjesečno. Hrvatska istodobno bilježi pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na 11,7 posto s 12,5 posto u siječnju.

Zabilježeni pad u skladu je s očekivanjima Hrvatske udruge poslodavaca. Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po prema uobičajenoj klasifikaciji, cijene hrane, pića i duhana su nepromijenjene na mjesečnoj razini, što je prema izračunima HUP-a i drugi mjesec za redom slabijeg intenziteta u odnosu na početak prošle godine. Istodobno, cijene usluga su jedva rasle 0,1 posto mjesečno što, sve u svemu, upućuje da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazuje pogrešnim.

Inflatorni pritisci u Hrvatskoj u veljači su znatno slabiji u odnosu na prosjek euro područja gdje je zabilježen rast od čak 0,8 posto mjesečno, a cijene hrane, pića te duhana skočile su 1,6 posto mjesečno. Cijene usluga također su rasle neusporedivno snažnije u euro području (+0,9 posto mjesečno) nego u Hrvatskoj.

Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. poslodavci očekuju pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima (ispod 10 posto u travnju) zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda.

Naime, već neko vrijeme svjedočimo padu proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda, što znači da je inflacija prerađenih prehrambenih proizvoda vjerojatno dosegla svoj maksimum.

U ovoj godini iz HUP-a također očekuju pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.

Kriza još nije prevladana

Sve spomenuto još uvijek ne znači da je inflacija potpuno svladana s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća posebno u uslužnim sektorima, poduprijet obnavljanjem ili značajnim jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU.

Također, iz HUP-a ističu da unatoč padu tržišnih ‘spot’ cijena energenata zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama, gospodarstvo po ugovorima i dalje plin i električnu energiju i dalje plaća nekoliko puta više nego 2021. godine. Ovo upućuje da energetska kriza nije još prevladana te su potrebni održivi mehanizmi za borbu protiv njezina utjecaja.

Rast cijena mnogih proizvoda lani je donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023. godinu mnogi ušli sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Kompanije, naravno, traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka, kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda, uslijed pada cijena prehrambenih sirovina.

Što se tiče implikacija na vođenje monetarne politike, rastuća temeljna inflacija (5,6 posto u veljači) podržava ESB u daljnjem podizanju referentnih kamatnih stopa po 50 baznih bodova na iduće dvije sjednice u ožujku te svibnju.

Početkom ovog tjedna, guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da dok je god temeljna inflacija ovako visoka (iznad ciljane razine od oko 2 posto), ESB treba ustrajati u podizanju kamata.