Opuštena, šarena radna okruženja u Silicijskoj dolini definicija su kreativne radne atmosfere, a tech divovi poput Googlea i Facebooka stvorili su radnu kulturu u kojoj nema strogih pravila odijevanja, a radno vrijeme je fleksibilno, piše BBC.
Takve kompanije fokusirane su na osnaživanju zaposlenika radnom okolinom u kojoj ih se ne maltretira dosadnom birokracijom i strogom hijerarhijom. Postavlja se pitanje odakle potječe takva neformalna kultura opsjednuta tehnološkim inovacijama? Većina vođa današnjih najvećih tech tvrtki reći će na njihov uspjeh leži u skromnim početcima. Apple, Amazon, Hewlett-Packard i Microsoft samo su neke od kompanija koje su započele svoje djelovanje u garažama.
>>>Najmlađi zaposlenik Facebooka prešao u Google
Kreativci su bili cijenjeni i u 19. stoljeću
Zavirite li u prethodno stoljeće, u doba američkih velikih industrijskih izuma, pronaći ćete iste takve tech vizionare koji imaju dosta sličnosti s današnjim tech divovima.
Sredinom 19. stoljeća, potaknuta izumom elektroničkih brzojava iz 1830-ih, revolucija u području elektroničkih komunikacija postavila je temelje za val izuma na istočnoj obali SAD-a. Novi oblik međugradske komunikacije ubrzo je postao veoma važan za tehnologiju, a poslodavci su izuzetno cijenili izumitelje. Najuspješniji među njima bio je Thomas Alva Edison.
U dobi od 12 godina Edison je počeo tiskati i prodavati novine putnicima na željezničkoj stanici. Tu je naučio kodirati na primjeru željezničkih brzojava, a ubrzo je postavio i svoj telegrafski sustav. S 19 godina se pridružio kompaniji Western Union. U slobodno vrijeme radio je na vlastitim projektima što je dovelo do njegovih prvih izuma, kao što je elektronski stroj za snimanje glasa koji se nije uspio probiti na tržište. Međutim, stroj za burzovne izvještaje prodao je za 40 tisuća dolara, što bi po današnjem tečaju iznosilo 700 tisuća dolara. Ta zarada omogućila mu je da otvori svoju prvu radionicu u Newarku.
Zadovoljstvo umjesto plaće
Kako se posao širio, većinom zahvaljujući prodaji sustava telegrafskim društvima, Edison je zaposlio pomoćnike visokih kvalifikacija koji su dijelili njegov zarazni entuzijazam za eksperimentiranjem i istraživanjem. No, nije im davao visoke plaće, već je inzistirao na tome da budu sretni što su dobili priliku raditi za njega.
U Edisonovoj radionici radilo se do kasno u noć, u neformalnoj atmosferi. Edison je često govorio da kod njih nema pravila jer se trude postići nešto novo. Mnoge značajke Edisonova radnog režima usvojili su i današnji tech giganti, koji kombiniraju duge radne sate s iscrpnom primjenom pokušaja i pogreške.
>>>Morgan Stanley: Tesla Semi ‘najveći katalizator transporta u posljednjih nekoliko desetljeća’
Iako takav način rada, i u današnje vrijeme, ostavlja posljedice na obiteljski život, on je doveo do zapanjujućih rezultata. U periodu od 1868. do 1926. Edison i njegov tim stvorili su oko 1600 patenata. Više od tisuću bilo ih je uspješno, a najpoznatiji među njima su žarulja i fonograf.
Kult lidera
Edison je svojim zaposlenicima predstavljao kultnu osobu. Steve Jobs i Mark Zuckerberg nad svojim radnim timovima imaju neobičnu razinu utjecaja, no nitko od njihovih zaposlenika ne bi žrtvovao svoj život za istraživanje, kao što su to činili Edisonovi asistenti. Jedan od zanimljivih primjera koji najbolje opisuje žrtvu je Clarence Dally, Edisonov asistent koji je doslovno dao desnu ruku za svog poslodavca. Njegova ruka je amputirana zbog oštećenja zračenjem kao posljedica rendgenskih eksperimetana. Dally je obolio od raka, a Edison je odlučio odustati od takvih opasnih pokusa.
Jedan od njegovih suradnika kazao je kako je Edison često bio sarkastičan te ismijavao druge, ipak su ga asistenti smatrali idolom i bili su sretni što imaju privilegiju raditi s njim.
>>>Musk: Nije ‘lapsus’, na Mars krećemo 2024. godine
Radna kultura koju je Edison provodio među svojim radnicima imala je direktan utjecaj na današnju generaciju američkih inovatora kao što su tvrtke Dupont, Westinghouse, General Electric, General Motors i Bell Laboratories. Sve one su usvojile Edisonov metodološki pristup odbacivanja vojnog lanca zapovijedi i formalnog rada.
Tvrtke kao što su 3M i Google svojim zaposlenicima osiguravaju prostor da rade na vlastitim projektima, što je dovelo do inovacija kao što su Gmail i Post-it bez kojih je nemoguće zamisliti današnji život.
Kultura znatiželje neprekinuta je nit koja seže kroz cijelu Silicijsku dolinu, kroz istraživačke motore mnogih velikih svjetskih korporacija čiji su današnji izumi ekvivalentni Edisonovoj žarulji.