To što su izvanredni povjerenik Fabris Peruško i njegova zamjenica Irena Weber uoči izglasavanja nagodbe za Agrokor u ponedjeljak i utorak u manje od 24 sata dvaput bili kod premijera Plenkovića najrječitije govori o tome koliko je nagodba isforsirana. To ne znači da je loše što je takva nagodba izglasana, ali znači da će se zbog nekih neriješenih situacija pravni repovi za tim vući još godinama.
Rezerva za obvezničare
Nagodba Agrokorovih vjerovnika, uključujući popratne dokumente i posebne sporazume s pojedinim vjerovnicima (Sberbank, Agram Invest, Franck...), sastoji se od 7300 stranica, od čega sama nagodba ima oko dvjesto stranica, a ostalo su prilozi. Među tim prilozima jedan važan, međutim, nedostaje.
Riječ je o nepostignutom sporazumu s Adris grupom koja nije pristala povući sudsko osporavanje prava imateljima obveznica da sudjeluju u budućoj vlasničkoj strukturi Agrokora. Iako jedan nezadovoljni vjerovnik ne može srušiti nagodbu, Adris tim potezom itekako može utjecati na njezinu buduću provedbu. Sve dok Adris ne povuče svoje osporavanje ili dok sud ne presudi u korist jedne ili druge strane, obvezničari neće moći raspolagati svojim (rezerviranim) udjelom od 25 posto u budućoj vlasničkoj strukturi Agrokora.
>>>Novi broj Lidera – Rusi kao gazde
Bude li sud na Adrisovoj strani, obvezničari će ostati bez svog udjela, odnosno ikakve nadoknade za svojih 560 milijuna eura potraživanja od Agrokora. Posljednjih nekoliko dana prije izglasavanja između izvanredne uprave i tvrtki koje su Agrokor financirale regresnim mjenicama (Alca, Franck, Saponia, Sokol Marić) vodili su se intenzivni pregovori koji su svaki čas doživljavali dramatične preokrete.
U srijedu se činilo kao da je sve dogovoreno, banke su navodno pristale regresnim dužnicima otpisati 65 posto potraživanja. U četvrtak je sve palo u vodu jer se ispostavilo da banke nisu spremne svim dužnicima otpisati isti postotak potraživanja, već su htjele postotak otpisa vezati uz financijsku situaciju u pojedinoj kompaniji, na štetu onih koji bolje posluju. U petak navečer jedan od sudionika tih pregovora javio nam je da ispija čašu crnog vina jer je napokon zadovoljan postignutim dogovorom, a u ponedjeljak navečer ista ta osoba javlja da ‘još ništa nije gotovo jer su neke stavke vratili na početak‘.
Diskrecijsko pravo
U utorak, nakon što je privremeno vjerovničko vijeće već jednoglasno odobrilo slanje nagodbe Trgovačkom sudu, izvanredna uprava priopćila je da je uz njezino posredovanje postignut dogovor između dobavljača s regresnim mjenicama i banaka. Prema tom dogovoru banke će 60 do 70 posto tih potraživanja prenijeti na novi Agrokor, a ostatak će ipak morati podmiriti dobavljači.
Novi Agrokor bi pak imao diskrecijsko pravo da te tražbine naplati ili ne naplati. Između te dvije opcije, očito je, golema je razlika! Do utorka navečer, kad smo zaključivali ovaj broj Lidera, nismo još dobili stvarnu potvrdu da su svi dobavljači iz te skupine pristali na takav dogovor čiji bi rezultat trebao biti povlačenje sudskih tužbi kojima su osporavana jamstva, bez čega nema nagodbe. No s obzirom na to da je u pitanju golem ulog, od interesa svih ostalih vjerovnika do autoriteta hrvatskog premijera, kladili bismo se da će to biti riješeno do datuma potvrde nagodbe. Još je u postupku i poseban sporazum s Agram Investom koji je, doduše, ušao u fazu finalizacije, ali ne i do potpisa.
>>>Peruško o nagodbi: Svi su dobili kartu za vlak i mislim da su svi jednako nezadovoljni
Kako se doznaje, budući vlasnici Agrokora ponudili su Agram Investu da s 20 milijuna eura otkupe njegove vlasničke udjele u Agrolaguni i Žitnjaku, dvjema od osam Agrokorovih kompanija u kojima Agram ima udjele. U ostalih šest Agram Invest, kao i svi ostali manjinski dioničari, ostat će bez dionica jer su insolventne. Ne očekuje se da će Trgovački sud odbaciti nagodbu, a ne očekuje se ni to da ona neće biti prihvaćena ni na ročištu za glasovanje o nagodbi, koje bi se trebalo održati početkom srpnja. Pravo na glasovanje na ročištu ima oko 3500 vjerovnika, od kojih će većina dati nekome punomoć za glasovanje.
Ostalih 2200 vjerovnika koji su prijavili potraživanja ili su u međuvremenu već isplaćeni (oko tisuću mikropoduzeća, OPG-ova i obrtnika) ili su njihova potraživanja manja od pet tisuća eura i bit će isplaćeni u stopostotnom iznosu u novcu. Za to je predviđeno 2,7 milijuna eura. Nešto nezadovoljnika na ročištu moglo bi biti iz redova predstavnika gradova i općina (pod uvjetom da ih je uopće za to briga!) kojima je Agrokor ostao dužan otprilike 120 milijuna eura, od čega su im dosad u prosjeku isplaćena simbolična dva posto. No ako i budu glasali kontra nagodbe, njihovi glasovi više nisu bitni. Karte su već podijeljene, asovi su u rukama banaka.