Aktualno
StoryEditor

IT Biz Expo forum: Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku

11. Svibanj 2017.

Svemir je star 14 milijardi godina. Paradigma modernih znanstvenih istraživanja je biti na rubu, jer znanost je uvijek na rubu, istaknuto je u srijedu na IT Biz Expo forumu pod nazivom "Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku”, u kojem su sudjelovali Ivica Puljak, Frane Miloš, Miroslav Ambruš-Kiš i Goran Nikolašević.

Danas se istražuju uvjeti kakvi se do sada nisu istraživali, ne postoje instrumenti kojima se može nešto mjeriti pa ih znanstvenici moraju sami osmisliti. Pojam koji se često spominjao na IT Biz Expo forumu bio je CERN. Tamo je nastao prvi touchscreen ekran. Pored toga CERN je iznjedrio mnoštvo medicinskih instrumenata, sa svojim budžetom od milijardu eura godišnje. Inače, kad nešto na CERN-u testiraju, ukupna količina informacija može biti jednaka ukupnoj količini informacija koje bi se prenosile kada bi svi ljudi na Zemlji istovremeno telefonirali.

Miroslav Ambruš-Kiš je na konferenciji govorio o roveru u njegovom Team Synergy timu s kojim sudjeluje na Googleovom natječaju odlaska na Mjesec. Taj rover mora preživjeti teške uvjete (zračenje, vakuum) na Mjesecu, morat će po mjesečevoj površini prijeći najmanje 500 metara i zatim se na Zemlju javiti u HD slici. 2007. godine je natjecanje otvoreno, prošle godine je napravljen veliki filtar i mnogi prijavljeni nisu prošli na ovom Googleovom natjecanju za odlazak na Mjesec.

“Apollo program je bio izazov utrke u naoružanju, Google Lunar Xprize je izazov za znanje” - Miroslav Ambruš-Kiš”

Svemirski programi su inače državni i takvi moraju ostati, jer jedino države mogu stati iza velikih troškova koje akumuliraju takvi programi. U ovom trenutku sve zemlje EU (koje to još nisu) osim Hrvatske su u nekoj fazi prijema u Europsku svemirsku agenciju. Važno je to i za našu privredu. Na žalost, još se uvijek ništa ne događa kod nas po tom pitanju, iako je potrebno samo potpisati pristup, što je prva faza od tri koje je potrebno napraviti da se uđe u Europsku svemirsku agenciju.

Goran Nikolašević:  ESA je zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi

Članarina se plaća u drugoj fazi, koštat će Hrvatsku milijun eura godišnje (5 milijuna eura u sljedećih pet godina), ali se kasnije taj novac može vratiti kroz sudjelovanje na raznim natječajima u kojima hrvatske tvrtke mogu sudjelovati.

Goran Nikolašević (World Space Week Association) navodi kako je ESA zapravo prva pokrenula pitanje pristupa Hrvatske, a ne mi.  „Bugarska je to vrlo brzo riješila, kod nas je prvi sastanak održan 2015. godine u svibnju i nakon toga se praktični ništa nije događalo. Ja sam imao priliku vidjeti draft, predložak ugovora između Hrvatske i ESA-e. Jedino što preostaje je da to netko potpiše“, navodi Nikolašević.

Poznati hrvatski fizičar dr. sc. Ivica Puljak koji je osobno sudjelovao u otkriću Higgsovog Bozona odnosno takozvane „božje čestice“ u CERN-u, smatra da je znanost uvijek na rubu. Fundamentalna znanost pomiče granice ljudskog znanja. Mi  moramo sami napraviti instrumente. „CERN ima budžet od milijardu eura. Tamo se svaki dan upravlja 1 petabajtom podataka. Izazovi koji su među nama su izazovi višeg reda.

"Ivica Puljak: Hrvatska može postati članica CERN-a za šest mjeseci"

CERN je osnovan 1956. od strane 12 zemalja od kojih je jedna bila Jugoslavija. Jugoslavija je odstupila 1961. Hrvatska ima neki specijalni status, ima sporazum koji je potpisan. Mi smo danas razvili grupe znanstvenika pa možemo potpuno ravnopravno sudjelovati u bilo kojem istraživanju na svijetu. Ali nismo ravnopravna članica. Naša politika nije imala dovoljno ambicije i hrabrosti da napravi taj korak. I promijenila se Vlada. Mi moramo graditi institucije. Sad čekamo delegaciju iz CERN-a. Možemo postati članica CERN-a za šest mjeseci, dodaje Puljak.

Frane Miloš, COO tvrtke Amphinicy Technologies koja proizvodi softver za satelitsku industriju navodi da je Hrvatska trenutno  jedina zemlja u EU koja nema pravne veze s ESA-om. Ističe primjer svoje tvrtke. „Često ne samo da pomažemo razvoju, nego i svoje usluge, proizvode, dajemo nekome tko ih rebranda i on ih proda ESA-i. Financijski to drži vodu, ali sa strane branda i motiviranja ljudi u firmi, ne. Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu.  Jedan od najvećih izazova je u tome što se (ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Istočnoj Europi) sve što ima veze sa svemirom gura pod znanost. Potrebno je puno više uključivati industriju u to. Moj trenutni osjećaj je da puno premalo pita industriju“ dodaje Miloš.

Frane Miloš: Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu

Miroslav Ambruš Kiš Mak kaže kako se 40 godina nakon Apolloa ništa nije dogodilo. Razlog za to je što su svemirski programi bili nacionalni. Svemirska utrka je bila prikrivena utrka u naoružanju i PR-u. „Ja sam dijete te Apollo ere. Gledao sam mali veliki korak u tom prijenosu“ kaže Mak i dodaje kako u Googleovom natjecanju za Mjesec u kojem i sam sudjeluje glavna nagrada nije novac već publicitet.

„Zaklada Xprize je organizirala natjecanja za privatno financirane timove, a država ne smije sudjelovati s više od 5%. To je izazov prvenstveno za znanje“, dodaje.

IT Biz Expo konferencija zatvorena je forumom posvećenom Industriji 4.0.

Nakon zanimljivog foruma na temu svemira, fokus sudionika konferencije bio je usmjeren ka četvrtoj industrijskoj revoluciji, novoj fazi razvoja čovječanstva. IT Biz Expo je zatvoren forumom posvećenim Industriji 4.0. Jesmo li spremni za nju?

IT

Digitalni svijet koji je osvojio naše proizvodne pogone, dnevne sobe i džepove, sada diktira novu fazu razvoja čovječanstva pod nazivom Industrija 4.0, što nije ništa više nego strategija umrežavanja internetskih sustava s idejom da se uspostavi komunikacija između ljudi, strojeva, proizvoda i poslovnih sustava. Kao i puno puta do sada postoji opravdana bojazan da bi Hrvatska opet mogla zakasniti na vlak, pa bi mnoge tvrtke i organizacije mogle imati ozbiljnih problema ukoliko se ne prilagode novom dobu i implementiraju tehnologije koje odgovaraju zahtjevima Industrije 4.0.

Usprkos činjenici da postoje i određene bojazni od "prevelike pameti" industrijskih sustava, posebice u domeni robotike koja stvara određenu prijetnju radnim mjestima, osnovne ideje Industrije 4.0 nisu dehumanizacija i kibernetika koja služi sama sebi, već namjera da se stvore pametne tvornice i digitaliziraju poslovni proizvodni procesi kako bi se povećala kvaliteta, smanjili troškovi poslovanja te povećala fleksibilnost i učinkovitost proizvodnje te time automatski i konkurentnost na globalnom tržištu.

Oko ove teme okupljeni su vrlo zanimljivi panelisti: Tajana Barančić, predsjednica udruge CISEX, Sergio Galošić, CEO Klimaprojekta, Darko Gebaei, CTO Agrivija i mladi karlovački inovator Albert Gajšak, tvorac Makerbuina.

Sergio Galošić je govorio o svojoj viziji: „Gdje smo mi danas moramo pogledati unazad. Statistički, danas se u svijetu razvoj mjeri po broju robota u proizvodnji prema omjeru broja radnika. Južna Koreja ima preko 400 robota na 10.000 zaposleinka, iza nje je Japan s 300, zatim SAD, pa Europa. Slovenija npr. Ima 80, što je veći prosjek od Europe. Hrvatska daleko zaostaje i moramo jako zagrebati da uopće uhvatimo korak sa svijetom.

Tajana Barančić je izjavila:  Imamo smjenu generacija u gospodarstvu, i tvrtke koje su nastale u vrijeme 90-ih nisu svjesne procesa automatizacije i digitalizacije. Veliku ulogu tu mora odigrati smjena generacija. Ali nisam sigurna niti koliko su te nove generacije obrazovane u IT-u, biznisu i novim tehnologijama. Jako kasnimo u svemu, a strateški ne radimo ništa. Sve promjene dolaze iz privatnog, volonterskog i altruističnog sektora, nema ništa sistemski. Umjesto da gradimo bazu, mi imamo sve manje STEM obrazovanih. Dugo smo tražili podatke o odljevu IT-jevaca, između 2011 i 2014 iselilo je više od 10.000 IT ljudi. Anketu smo radili i u tvrtkama i usporedili s 2015, pa smo procijenili da je još 7 tisuća ljudi otišlo. U tom svjetlu govorimo o industriji 4.0, pa imamo situaciju da tvrtke rastu enormno, a nema ljudi da se zaposle.

Sergio Galošić kaže da smo 2012. napravili odluku o potpunoj robotizaciji. „Nama su se prihodi udvostručili kao i broj zaposlenih, a upetorostučili smo i izvoz. Ako nemate visokorobotiziranu proizvodnju vi ne možete biti konkurentni. Ključni problem su zaposlenici

Darko Gebaei kaže da je Rumunjska 2001. ukinula stopu poreza na dobit u IT-u i može zaposliti više stručnjaka. Nama je problem jer trebamo zaposliti mlade stručnjake, a oni trebaju starije mentore koje je problem zadržati.

Tajana Barančić kaže da bi Hrvatska u proračunu izgubila samo 100 milijun kad bi se primijenio rumunjski recept, a taj bi se iznos vratio kroz potrošnju i PDV te kroz dodatne vrijednosti koju generiraju ljudi koji su ostali (a ne otišli) i zapravo bi povrat investicije bio u istoj godini.

Albert Gajšak, mladi karlovački inovator iznio je svoj put uspjeha: „Krenuo sam s 11-12 godina na radionice robotike u Karlovcu i tako je sve krenulo. Kasnije sam se nastavio time baviti, upoznao sam super ljude koji su me usmjeravali. I u zadnjih godinu i pol dana sam krenuo s Makerbuinom.  Na Kickstarteru sam išao na 10.000 dolara za 200 uređaja, a skupili smo na kraju 100.000 dolara. Čak 92%  narudžbi došlo je izvana.  Zasad mi je plan ići na FER, ali prvo moram završiti srednju školu za deset dana.

Sergio Galošić kaže da će robotikom biti ugrožena brojna radna mjesta, ali treba naglasiti da će se stvoriti potpuno nova radna mjesta. Treba naglasiti da u Europi radna snaga stari i kroz 50 godina će se smanjiti preko 30-40% radnih mjesta.

Tajana Barančić dodaje da će za implementaciju Industrije 4.0 posljedica biti višak 400 tisuća ljudi, ali će se generirati milijun novih radnih mjesta, a to je priča iz Njemačke. Riječ je prije svega o poslovima u proizvodnji, gdje će roboti zamijeniti sve manualne poslove

"Tajana Barančić : ICT je ljepilo cijelog gospodarstva. Tokaru nužno treba IT-ovac, ali IT-ovcu nužno ne treba tokar"

„Mi imamo totalni deficit srednje stručne spreme. Trenutačno imamo 350 ljudi, a u sljedećoj investicijskoj rundi bi zaposlili preko 100 ljudi, ali ne znamo otkud. Na primjer, jako su traženi CNC operateri, čije su se plaće izjednačile s inženjerskim“, kaže Galošić.

Darko Gebaei  ističe da se puno tvrtki koje su imale proizvodnju u Aziji, vraćaju u Europu ili zemlje koje omogućuju robotizaciju jer je to dugoročno bolje nego ulaganje u jeftinu radnu snagu. Bit će potrebna prekvalifikacija radne snage, jer će biti puno manje potrebe za hrpom zanimanja. Hrvatska danas proizvodi stručnjake u područjima kojih ne treba, primjer je ekonomija. Treba stvarati i takve stručnjake, ali to ne odgovara potrebama tržišta. Trebamo kompletnu reformu, od uvođenja STEM znanja u osnovne škole, da se pobude zanimanja za tim smjerom. Tehničke škole upisuju učenici koji nisu upali u gimnazije. Nedostaje i sustav obrazovanja o budućim zanimanjima.

„Puno me ljudi pita je li me kontaktiralo neko ministarstvo ili jesam li i ja sam nešto poduzeo. Mislim da ima više problema, a da je ovo što se tiče mog projekta tek neka nadopuna koja treba doći nakon sustavnijeg pristupa u školama. Išao sam u matematičku gimnaziju, činjenica je da najbolji učenici idu u matematičke gimnazije, pa obične gimnazije, pa tek onda tehničke škole.  Radi se o tome da su u takvim školama standardi niži unatoč programu ili satnici koja je s matematikom i fizikom slična kao u gimnazijskom programu.

„Albert Gajšak: Danas sam bio samo dva sata u školi, nadam se da ćete mi napraviti ispričnicu“

Tajana Barančić navodi da robote u Hrvatskoj proizvode Inetec, Doking, STEMI i pet šest tvrtke koje rade assembly i customiziraju tuđu tehnologiju. Problem je velika barijera ulaska u to tržište. Takve stvari rade ogromne tvrtke poput Hyundaia, a R&D košta jako puno.

„Ono što mi možemo u robotici je izabrati niše i u njima možemo poput Inetecovaca ili Dokinga biti najbolji na svijetu i time smo pokazali da imamo znanja“, navodi Sergio Galošić i dodaje da nam umjetna inteligencija treba i to što prije. Roboti koji sada rade imaju koeficijent inteligencije ekvivalent 100, a prema projekcijama bi ti roboti kroz 10 godina trebali imati taj uvjetni koeficijent inteligencije 110. Samo to sve treba popratiti etičko poimanje i zakonska regulativa.

Albert Gajšak cititrao je američkog fizičara Neila de Greiss Tysona i njegovu priču o pojavi viličara i parnog stroja koji su u svom razvoju sigurno imali problema i ozlijedili ljude, ali su nakon brojnih popravaka zamijenili mnoštvo poslova. „Umjetna inteligencija će sigurno imati i neke probleme, ali će se ona s vremenom usavršiti i postajati sve bolja“, kaže mladi Karlovčanin.

25. travanj 2024 02:48