Izvoz je jedna od najvažnijih poluga ekonomskog rasta i razvoja ne samo putem ulaska i širenja na nova tržišta, nego stvaranjem okvira za usporedbu s uspostavljenim parametrima globalne konkurentnosti i produktivnosti.
>>>Liderovih 1000 najvećih podiglo izvoz za 19 posto
Oslanjanjem na internacionalizaciju poduzeća treba kreirati potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, povećanjem bruto proizvoda, uravnoteženja bilance plaćanja te putem stjecanja novih znanja i tehnologija i naposljetku povećanja konkurentnosti, posebno u postindustrijskom društvu našeg doba.
Za rast i razvoj gospodarstva iznimno je važno povećanje izvoza, ali onog s povoljnijom strukturom koja će se reflektirati u izgradnji dugoročne konkurentnosti. No visokotehnološki proizvodi čine samo pet posto hrvatskog izvoza, a u Češkoj i Mađarskoj taj je udjel 15 posto
Rezultati recentnog istraživanja pokazuju da se strategije hrvatskih izvoznika temelje poglavito na pristupu diferenciranog nastupa i orijentaciji prema specifičnim nišama globalnog tržišta. Poticaj izlaska na međunarodna tržišta poduzeća imaju u većoj mogućnosti rasta prihoda, jedinstvenosti asortimana proizvoda za koje ne postoji potražnja na domaćem tržištu, stjecanju novih znanja i nezadovoljenoj potražnji.
Prema načinu izlaska na međunarodna tržišta može se reći da se hrvatska poduzeća najčešće koriste modelom izravnog izvoza, a nakon toga nekim od oblika strateškog saveza odnosno partnerstva. Razvoj vlastitog postrojenja kao model izlaska na međunarodno tržište znatno je manje zastupljen te većina poduzeća navodi da je postupak internacionalizacije proveden brzo i samostalno ili uz pomoć partnera.
Bogati izvoze više i bolje
Postoji još nekoliko zanimljivih rezultata provedenog istraživanja. Tehnološke i menadžerske sposobnosti neprijeporno imaju pozitivan utjecaj na internacionalizaciju poslovanja, ali je potvrđena i povratna veza između internacionalizacije te ulaganja u tehnologiju i menadžerskih sposobnosti.
Hrvatska poduzeća najčešće se koriste modelom izravnog izvoza, a nakon toga nekim od oblika strateškog saveza odnosno partnerstva. Razvoj vlastitog postrojenja znatno je manje zastupljen
Nadalje, testiran je utjecaj tehnoloških sposobnosti na poslovnu uspješnost poduzeća mjerenu povratom na prodaju (ROS) i promjenom prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Napokon, vodeći se povratom na prodaju dokazano je da postoji veza između razine tehnoloških sposobnosti i poslovne uspješnosti poduzeća te je potvrđena povezanost između razine poslovne uspješnosti i internacionalizacije poslovanja.
>>>Počela Liderova konferencija o izvozu – Izvoz zaslužuje biti vijest!
Dakle, nema uspješne internacionalizacije bez snažnog ulaganja u kreiranje novih poslovnih modela, razvoja superiorne tehnološke osnovice i unapređenja menadžerskih sposobnosti u poduzećima.
Čak 77 posto hrvatskog izvoza čine proizvodi niske i srednje-niske tehnološke složenosti. Taj udjel veći je samo u Latviji, Litvi i Cipru. Spomenuti sektor zapošljava 84 posto radne snage, pri čemu je očigledna njegova uloga očuvanja zaposlenosti. Izvoz je prošle godine narastao za 16 posto, pri čemu najviše izvozi prerađivačka industrija (40 posto prihoda dolazi od izvoza), slijede prijevoz i skladištenje (30 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (25 posto prihoda od izvoza). Iako u posljednje vrijeme svjedočimo nešto boljim rezultatima izvoza robe i usluga (rast u posljednjih pet godina između tri i 16 posto) treba istaknuti kako se on znatno razlikuje od onoga u bogatijim i razvijenim zemljama.
EU kao potencijal i izazov
Za rast i razvoj gospodarstva iznimno je važno povećanje izvoza, ali onog koji ima povoljniju strukturu koja će se reflektirati u izgradnji dugoročne konkurentnosti. Nije dobra relativno niska zastupljenost visokotehnoloških proizvoda (pet posto) u odnosu na druge europske zemlje (npr. u Češkoj i Mađarskoj taj je udjel oko 15 posto).
Ako relativno brzo izgradimo adekvatne industrijske politike, možemo biti umjereni optimisti. Usto, vodeći se kontinuiranim unaprjeđenjem tehnoloških i menadžerskih sposobnosti, hrvatska poduzeća mogu transformirati gospodarstvo prema proizvodima visokog stupnja složenosti, inovacije i dodane vrijednosti, čime se osigurava dugoročna konkurentnost, zaposlenost te rast i razvoj hrvatskoga gospodarstva u cjelini.
>>>Liderova konferencija – Drakulić: Izvoz premašio 20% ukupnih prihoda u gospodarstvu
Od ulaska u EU izvoz je pogođen ukidanjem ugovora koji su bili rezultat CEFTA-e, ali je istodobno Hrvatska postala dio integriranog tržišta te pristupila bazi potražnje koja obuhvaća 500 milijuna stanovnika i povlaštene trgovačke ugovore EU. To predstavlja velik ekonomski potencijal, ali također izazov koje neće rezultirali koristima ako prilagodba novom razvijenom tržištu globalne konkurencije ne bude adekvatno provedena. Razvoj tehnoloških i menadžerskih sposobnosti hrvatskih izvoznika te razvoj industrijske strategije imat će presudan utjecaj na budući položaj hrvatskoga gospodarstva.
Piše: doc. dr. sc. Ivana Kovač