Hrvati imaju sve više novca. I to gotovine. Plaće rastu, doznake iz inozemstva stižu, sve više ih je zaposleno. A gdje taj novac završava? U većini slučajeva se potroši, što pokazuju i posljednji podaci o rastu potrošnje, ali i činjenici da je osobna potrošnja glavni generator rasta bruto domaćeg proizvoda.
Spomenimo i posljednju mjeru ministra financija Zdravka Marića, koji je dodao 5000 neoporezivih kuna kao nagradu za rad: taj je novac, možemo slobodno reći, potrošen u prosincu. Naime, poslodavci su isplatili milijardu kuna godišnje nagrade zaposlenicima, a potrošnja u prosincu bila je za milijardu kuna viša nego lani.
A koliko tog silnog novca kojeg Hrvati dobivaju završi u ‘čarapama‘? Nažalost, imali smo prilike u crnim kronikama čitati kako su opljačkani poznati Hrvati. Posljednji među njima je Miroslav Ćiro Blažević kojemu su nedavno lopovi iz vikendice u Kraljevici, između ostaloga, iz sefa ukrali 20.000 eura gotovine.
Naravno, prosječan Hrvat nema toliko novca, no koliko u stvari ima? Prije nego li pokušamo odgovorimo na ovo pitanje, potrebno je kratko pogledati od kuda stiže novac. Prvo, plaće su porasle. Da ne ulazimo u detaljne izračune, zbrojili smo prosječne mjesečne plaće svih deset mjeseci 2018. godine i podijelili s 10 kako bi dobili okvirni broj koliko je na mjesečnoj razini rasla plaća i ispada da je svaki zaposleni Hrvat u prvih deset mjeseci prošle godine zarađivao 271 kunu više. Na razini deset mjeseci to je naravno 2710 kuna koje je negdje potrošio, ali i vjerojatno dio od toga stavio ‘sa strane‘.
Tu su i doznake iz inozemstva koje svake godine stižu u Hrvatsku. U godini tako dođe milijardu eura, odnosno više od 7 milijardi kuna.
Istodobno, u bankama pada količina oročene štednje. Građani su na kraju listopada, što je posljednji dostupan podatak HNB-a, na tekućim i žiroračunima imali 80,3 milijarde kuna. S druge strane, imali su oročeno 107,25 milijardi. U deset mjeseci 2018. godine količina gotovine na tekućim i žiroračunima povećala se za impresivnih 17 milijardi kuna, a istodobno se oročeni depozit smanjio za 11,5 milijardi.
Službena statistika o iznosu gotovog novca kojim stanovništvo raspolaže ne postoji. Međutim, postoje procjene,analize i ankete koje bi mogle sugerirati otprilike koliko stanovništvo ima gotovine van bankovnog sustava. Austrijska središnja banka je provela anketu kojom je zaključila da svaki Hrvat ima po 250 eura gotovine izvan banke. To znači da je ukupno milijardu eura u hrvatskim čarapama, madracima, jastucima i kutijama za cipele. Anketa je rađena samo da bi se dobila informacija o eurima, ne o drugim valutama.
Vedran Šošić, današnji viceguverner HNB-a, 2012. godine procijenio je da je udio stranoga gotovog novca u ukupnoj gotovini u Hrvatskoj znatno viši te da je iznos strane gotovine u Hrvatskoj potkraj 2010. premašivao dvije milijarde eura. Danas, međutim, u HNB-u ne žele iznositi procjenu koliko novca građani drže kod kuće.