Nisam namjeravao pisati o debaklu na aktualnoj ljestvici Europskoga zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) sve dok nisam vidio (i čuo) nastup ministra zdravstva i socijalne skrbi Milana Kujundžića u utorak navečer nakon ‘Dnevnika’.
Odgovarajući na kritike Siniše Varge (koji je tog dana pozvao premijera da smijeni ‘vrlo lošeg’ ministra zdravstva), rekao je da se upravo objavljeni zdravstveni indeks odnosi na vrijeme u kojem je Varga bio ministar zdravstva. Kujundžić je, dakle, ustvrdio da se podaci za 2017., prema kojima je Hrvatska lani pala s 19. na 28. mjesto i izgubila čak 83 boda (od mogućih 1000), odnose na vrijeme prije 22. siječnja 2016., dokad je Varga stolovao na Ksaveru.
>>>Varga: Kujundžić je dobar ravnatelj, vrhunski liječnik i očito loš ministar
Ta jeftina politička demagogija potaknula me da zavirim u arhive Health Consumer Powerhousea. Hrvatska je u Europski zdravstveni indeks prvi put uvrštena 2008. i s 464 boda bila je 29. od 31 promatrane države. Već godinu poslije popela se za šest mjesta i za puna 163 boda te je uglavnom rasla do 2015., kad je sa 707 bodova zauzela 16. mjesto; sličan rezultat zabilježen je i godinu poslije. I upravo je to vrijeme Vargina ministrovanja iako dio zasluga može pripisati svojemu prethodniku Rajku Ostojiću.
Prava je istina, koju pokazuje EHCI, da je poslije Varge nastupio zdravstveni potop u režiji Darija Nakića i, naravno, Kujundžića. Taj dvojac uspio je hrvatski zdravstveni indeks srozati ispod vrijednosti iz 2009., na samo 67 posto najbolje, nizozemske zdravstvene prakse. Istini za volju, ni upravljanje ostatkom hrvatske države nije u proteklom desetljeću zabilježilo bolji rezultat: prošlogodišnji BDP (uz pretpostavljeni godišnji rast od tri posto) bit će još nekih šest posto manji od onoga rekordnog, pretkriznog iz 2008.
>>>Igre s brojkama: Nezaposlenost pala jer je HZZ izbrisao 45.000 ljudi iz evidencije
Mogu se predstavnici dviju najjačih stranaka do besvijesti optuživati – od zdravstva do ekonomije, od sporta do diplomacije, od školstva do demokracije – ali ostaje nepobitna činjenica: ovoj generaciji uspjeli su ukrasti cijelo desetljeće.
Međutim, ni to nije najgore. Marinko Škare prošli nas je tjedan u Lideru podsjetio da je hrvatski BDP u 2016. bio samo 0,07 posto veći nego 1989. Dakle, gdje si bio sve to vrijeme? Nigdje. Što si radio? Ništa. Ostali smo bez gotovo trideset godina...