Izmjene Ovršnog zakona: Od trećega kolovoza poslodavcima nove obveze i troškovi

Izmjene Ovršnog zakona kojima se olakšava socijalni položaj dužnika fizičkih osoba stupile su na snagu trećega kolovoza ove godine. Između ostalog, izmijenjena su pravila prisilne ustege plaće radi namirenja radnikovih obveza prema ovrhovoditeljima, pa su poslodavci dužni obračun i isplatu plaće prilagoditi novim pravilima. Nova ovršna pravila primjenjuju se na isplate plaća koje se obavljaju od trećega kolovoza, što znači da većina poslodavaca već pri isplati neto plaće za srpanj treba uvažiti nove odredbe o dijelu plaće zaštićenom od prisilne naplate.

I nakon ovih izmjena Ovršnog zakona, svota zaštićenog dijela plaće ovisi o visini radnikove neto plaće. Jedna su pravila propisana za neto plaću manju ili jednaku prosječnoj plaći ostvarenoj u RH u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine, a druga za plaću veću od toga iznosa. Tijekom 2017. za te se svrhe primjenjuje podatak o prosječnoj plaći u iznosu 5644 kn. Novim propisima se ne mijenja zaštićeni dio plaće koja je veća od prosjeka RH. Za radnike koji primaju neto plaću veću od 5644 kn nema promjena, od ovrhe je zaštićen iznos u visini dvije trećine prosječne plaće, tj. svota u visini 3776 kn. Sve preko toga iznosa podliježe prisilnoj naplati radnikovih dugova, jednako kako se postupalo do sada.

>>>Službeni automobil: Poslodavac može platiti i gorivo i poreze za put na more, ali ne i cestarinu

Promjena dijela plaće zaštićenog od ovrhe odnosi se na radnike koji primaju neto plaću nižu od prosjeka. Njima su od trećega kolovoza 2017. od prisilnog ustegnuća zaštićene tri četvrtine plaće, ali najviše 3776 kn. Uvođenjem maksimalnog zaštićenog dijela u jednakoj svoti za sve plaće, i za manje i za veće od prosjeka RH, zakonodavac je izmijenio položaj radnika čija je neto plaća manja ili jednaka iznosu od 5034,67 kn. Njima je od prisilnog ustegnuća zaštićena četvrtina njihove plaće, a ako neto plaća iznosi 5034,68 kn i više, od ovrhe je zaštićeno 3776 kn. Uvođenjem fiksne svote ograničenja zaštićenog dijela plaće i za plaće manje od prosjeka RH uveden je još jedan ‘graničnik‘ visine plaće, ovršna su pravila postala još kompliciranija i iziskuju dodatne intervencije računovođa i programera.

Što s bolovanjima

Na naknadu plaće primjenjuju se identična pravila propisana za zaštitu plaće, osim na naknadu za bolovanje. Naknada za bolovanje je u ukupnoj svoti zaštićena od ovrhe. To se odnosi na naknadu za bolovanje koju poslodavac isplaćuje na svoj teret i koja podliježe obračunu doprinosa i poreza jednako kao plaća i na naknadu koju poslodavac isplaćuje kao neoporezivi neto primitak, pa isplaćeni iznos naknadno refundira od nadležne institucije obveznog zdravstvenog osiguranja. Zaštita naknade za bolovanje od ovrhe lako je provediva u slučaju kad je radnik cijeli mjesec bio na bolovanju, ali kad je u dijelu mjeseca radio, a u dijelu mjeseca bio na bolovanju na teret poslodavca, treba utvrditi učešće naknade plaće u ukupnom mjesečnom primitku kako bi se pravilno izračunao dio mjesečnog primitka koji je potpuno zaštićen od ovrhe i dio na kojemu se ovrha može ograničeno provesti. Kad poslodavac prisilno usteže radnikovu plaću i usmjerava je njegovu vjerovniku, obvezan je postupiti prema pravilima Ovršnog zakona neovisno tome koji je iznos prisilne ustege naveden na ovršnoj ispravi. Tijekom proteklih godina više puta su se mijenjala pravila o zaštićenom dijelu plaće, u jednom razdoblju je čak bila dopuštena ustega ukupne plaće, ali poslodavac postupa prema propisu o zaštiti dijela plaće koji je sada na snazi. To npr. znači da radniku koji prima plaću do iznosa 5034,67 kn smije ustegnuti samo četvrtinu plaće, iako je u ovršnim ispravama navedena trećina ili drugi iznos.

>>>Stranci i najam: Porez na dohodak jednak za nerezidente iz EU i domaće

Ako radnik ima otvoren zaštićeni račun, kao poseban račun s kojeg nije dopuštena prisilna pljenidba dužnikovih novčanih sredstava, dio plaće koji je zaštićen od ovrhe poslodavac usmjerava na zaštićeni račun. Usmjeravanjem zaštićenog dijela plaće na taj poseban račun, dio plaće štiti se od ovrhe na novčanim sredstvima.

Drugi se ipak naplate

Poslodavac ne provodi ovrhu na primanjima iz radnog odnosa koja nemaju stalni karakter, ali ne smije sva takva primanja isplaćivati na radnikov zaštićeni račun kako bi ih zaštito od ovrhe na novčanim sredstvima. Na zaštićeni račun i nadalje je dopušteno isplaćivati samo potpore, troškove prijevoza i troškove službenih putovanja i to samo do visine propisanih neoporezivih iznosa takvih primitaka. Svi sudionici toga postupka svoje troškove i zarade u konačnici prevaljuju na dužnika, osim poslodavaca.

>>>Fiskalizacija: Drugi krug obuhvaća paušaliste koji posluju s gotovinom

Poslodavcima se svakom novelom ovršnih propisa nameću dodatne i nove obveze koje su dužni obavljati za radnika dužnika i za njegove vjerovnike. Poslodavci imaju troškove povezane s edukacijom, proučavanjem propisa, angažiranjem pravne pomoći, zahvatima u računalne programe i dr. I to je jedan od uzroka visokih troškova rada u RH.