Dabar Štefek kojeg su onemoćalog pronašli stanovnici novozagrebačkog naselja Zapruđe prije 15-tak dana, izvrsno se oporavio u zagrebačkom Zoološkom vrtu i u petak je vraćen u prirodu, priopćeno je iz ZOO vrta.
Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba godišnje ima tisuću petsto intervencija vezanih uz divlje životinje, a jedna od posljednjih ovogodišnjih bila je zbrinjavanje dvogodišnjeg dabra, kojeg su Zagrepčani pronašli 13. prosinca kako nepomično leži uz Savu u Zapruđu.
Voditelj terenske ekipe Skloništa Darko Ozmec kaže da je njihova dežurna ekipa brzo izišla na teren i iznemoglog dabra prevezla u oporavilište Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. "Vidjeli smo da nije ozlijeđen, ali je bio toliko onemoćao da smo strahovali za njegov život", kazao je Ozmec.
>>>Bezdušne zvjerokradice provalile u zoo, triput pucale u bebu nosoroga i ukrale mu rog
Unatoč velikim naporima djelatnika Zoološkog vrta, prva dva dana dabru se stanje nije popravljalo. A kada je treći dan počeo jesti, ravnatelj zagrebačkog ZOO-a Damir Skok kaže da su dobili potvrdu kako su na dobrom putu.
"Dabar je ubrzo živnuo i krenuo preuređivati svoju privremenu nastambu. Bio nam je to znak da mu počnemo tražiti novi dom u prirodi", rekao je Skok.
"Romantična" avantura
Kaže da ne mogu točno odrediti odakle je dabar stigao. Vjerojatno je krenuo u potragu za partnericom, no zbog visokog vodostaja Save ta ga je avantura odnijela skoro u središte Zagreba.
Dabra su odlučili vratiti u prirodu na mjesto gdje već obitavaju dabrovi, ali gdje ga mogu nastaviti pratiti. "U tome će nam pomagati članovi Športskog ribolovnog društva Pešćenica koji su nam preporučili odgovarajuće jezerce na rubu grada", kazao je Skok. Napomenuo je kako su dabra zavoljeli svi koji su se o njemu brinuli, pa su mu dali i prigodno ime - Štefek.
Dabar se u novom staništu odlično snašao. Čim je pušten, istražio je okolnu travu te žbunje. Tamo su opaženi i tragovi koje su grickanjem ostavili drugi dabrovi. Nakon šetnje Štefek je malo i zaplivao.
>>>Mali Bernard novi je stanar zagrebačkog Zoološkog vrta
U dabrovu povratku u prirodu sudjelovao je i Marijan Grubešić, profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, poznat po reintrodukciji dabrova u Hrvatsku.
"Dabrovi su u našoj zemlji nestali u drugoj polovini 19. stoljeća i do 1996. godine ih nije bilo. Tada smo počeli s njihovom reintrodukcijom u sljevna područja Save i Drave. U prirodu smo pustili 85 dabrova iz Bavarske, a njihova populacija danas se kreće između šest tisuća i sedam tisuća. Pola ih živi u Hrvatskoj, a ostali su prešli u susjedne zemlje - Sloveniju, Austriju, Mađarsku te Bosnu i Hercegovinu. To znači da su se izuzetno dobro prilagodili, pa čak nas i iznenadili reprodukcijom, tj. dinamikom populacije i dinamikom širenja", kazao je Grubešić.
>>>‘Neuništivi’ dugoživci preživljavaju dehidraciju pretvarajući se u staklo
Dabar spada među najveće glodavce. Zaljubljenike u životinje oduševljava svojom inteligencijom i marljivošću. Sjajan je građevinar. Tijekom cijele godine gradi brane i nastambe, a može srušiti stablo debljine od čak 70 centimetara.