Zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić izjavio je ovaj tjedan u Strasbourgu kako očekuje da će slučaj teran uskoro biti riješen u korist Hrvatske.
- Očekujemo da će Europska komisija izdati akt u kojem će, prema najavama, crveno vino u Istri dobiti novo ime i zvat će se ‘Hrvatska Istra – teran‘. To je kompromisno rješenje, ali je u svakom slučaju bitno da se riječ teran zadržala u imenu, rekao je Jakovčić u izjavi za Hinu, na margini plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu.
- Junckerov posjet Sloveniji je naravno ponukao kolege iz Slovenije da vrše pritisak na njega, međutim, on je očito isto korektno odgovorio da će vidjeti što se sve dešava oko toga (…), ali u svakom slučaju ne očekujem da bi Komisija mogla bitno nešto izmijeniti jer su svi argumenti, a to znaju i prijatelji iz Slovenije, objektivno na našoj strani, istaknuo je.
Jakovčić je pojasnio da se problem pojavio jer je dio ljudi u Istri proizvodio vino teran od refoška, no to je normalno jer smo bili u istoj državi i loze su se miješale.
Istaknuo je, međutim, da su ispitivanja provedena na uzorcima uzetim iz starijih vinograda pokazala da te dvije sorte u Istri nisu iste. Postoje također i povijesni zapisi iz 19. st. u kojima se jasno spominje i vino teran i vino refošk u Istri.
- Prema tome, ljudi koji su to pisali nisu bili opterećeni slovensko-hrvatskim odnosima jer je to bilo za vrijeme Austro-Ugarske. Oni zaista nisu imali nikakvih razloga da bi ulazili u takve nekakve prijepore kao što mi sada ulazimo, kazao je.
- Kada izađe akt, kada ga Komisija objavi, na to mogu reagirati Vijeće i Parlament. Pretpostavljam da osim Slovenije u Vijeću neće nitko posebno reagirati. Prema tome, ne postoji realna mogućnost da Vijeće blokira taj akt. U Parlamentu postoji mogućnost, međutim, prema svim mojim saznanjima, ogromna većina zastupnika će podržati akt ako dođe do glasanja, objasnio je Jakovčić, ističući da cijeli postupak treba završiti do kraja lipnja ove godine.
Teran je dio istarskog identiteta više od 650 godina, a potkraj 19. stoljeća u Istri je bilo zasađeno između 35 i 40 tisuća hektara vinograda te sorte.
Na optužbe iz Slovenije da je Hrvatska „muljala“ u dokumentaciji o teranu poslanoj Europskoj komisiji, Jakovčić odgovara da je to „potpuno apsurdno“ jer je poznato da je ime teran korišteno i u Hrvatskoj i u Sloveniji i u Italiji, te ističe da je njegov prijedlog rješenja na tragu europskih rješenja, a to su mu potvrdili i neki bitni zastupnici u Europskom parlamentu koji se bave poljoprivredom.
- To je bio jedan odličan primjer i unutar EU-a kako se prijatelji mogu dogovoriti oko zaštite nečega što je stoljetna tradicija, kazao je.
>>>Juncker: Komisija provjerava navode o hrvatskom ‘krivotvorenju’ terana
Jakovčić je napomenuo da Slovenci ne rade problem Talijanima oko tog vina, što je primijetio i jedan slovenski dnevnik. Naime, veliku većinu vina teran u Italiji proizvodi slovenska manjina i moguće je da je i to razlog zašto oni ne „maltretiraju“ Italiju, kaže Jakovčić.
- To dodatno daje jednu tužnu sliku, jer onda govorimo koji narod može proizvoditi teran ili ne, a to bi nas možda odvelo predaleko, kazao je.
‘Nepotrebni vinski rat‘
Jakovčić je na kraju ocijenio kako se slučaj teran pretvorio u „nepotrebni vinski rat“ i izrazio uvjerenost da će ga Hrvatska na kraju dobiti.
Spor oko terana intenzivirao se u zadnje vrijeme jer bi Europska komisija uskoro trebala donijeti delegirani akt kojim će omogućiti da se, unatoč tome što je Slovenija zaštitila ime teran prije ulaska Hrvatske u EU, i teran proizveden u Hrvatskoj može na bocama označavati nazivom sorte teran.
Tako bi na bocama hrvatskog terana trebalo pisati velikim slovima Hrvatska Istra, a manjim slovima teran.
Slovenci su najavili da će se boriti i protiv Hrvatske koju optužuju da je falsificirala dokumentaciju poslanu Europskoj komisiji o teranu, i protiv Europske komisije, koju planiraju tužiti Sudu Europske unije u Luksemburgu ako donese predloženi delegirani akt.
No, europski propisi omogućuju da se boce vina označavaju imenom sorte od kojeg je vino proizvedeno čak i onda kad se ime sorte podudara s imenom vina koje je zaštićeno oznakom zemljopisnog porijekla.
Od takvih propisa imaju koristi i sami Slovenci, koji proizvode burgundec iako je burgundac zaštićen kao isključivo francusko vino. Drugi primjer je primjer malog portugalskog vina borba. Portugal ga je zaštitio, ali dopušteno je i označavanje španjolskog vina od sorte borba.
Slovenija je svoj tzv. kraški teran zaštitila oznakom zemljopisnog podrijetla 2004.