Zvali ih atipičnim, "mini poslovima" ili radom bez radnog odnosa, oblici SOR-a su u posljednjim desetljećima implementirani ovdje i ondje s podjednako poraznim rezultatima. Možda najslavnije od strukturnih urušavanja čije se posljedice mogu promatrati u realnom vremenu već tri desetljeća je japansko, koje je naciju gurnulo u deflacijski vrtlog iz kojeg još uvijek nije isplivala iako BoJ (tamošnja središnja banka) prakticira jednu od najdarežljivijih monetarnih politika svijeta.
>>>Sindikati najavili pokušaj mirenja, ‘masovno podizanje tužbi’ zbog SOR-a
Rad bez radnog odnosa je odličan za osnivanje obitelji bez obitelji.
"Ovaj članak proučava uzroke i posljedice dramatičnog rasta prekarnog zapošljavanja u Japanu od 1990-ih godina. U odgovoru na rastuću konkurenciju povezanu s globalizacijom, japanske tvrtke su usvojile modele smanjivanja troškova da bi zadržale konkurentnost, posebice u smislu izdvajanja za plaće. Kao rezultat, kompanije su zapošljavale sve manje regularnih radnika i povećavale udio privremenih radnika. Japan je obvezu socijalnih davanja zadržao samo za radnike na neodređeno, stvarajući značajan poticaj za zapošljavanje na određeno. Nedostatak ekonomske sigurnosti u značajnom dijelu radne snage ima posljedice za brojne mlade ljude koji su marginalizirani kao neregularni radnici, odgađaju ili izbjegavaju brak i osnivanje obitelji. Taj trend pogoršava nisku stopu nataliteta i također znači da vladina socijalna politika podrške obitelji nije u skladu s izranjajućim društvenim realnostima. S malim plaćama i ograničenom socijalnom potporom, siromašni radnici ostaju ukopani u siromaštvu," piše u sažetku istraživanja koje je u posljednjim godinama popularno u Europi gdje ga citiraju protivnici potvrđivanja već potvrđenih eksperimenata.
Uz društvene, Japan je postao i školski primjer za promatranje ekonomskih posljedica "neoliberalizacije" tržišta rada koja, nakon što zahvati nezdravi dio populacije, rezultira s više ili manje "izgubljenih desetljeća" i generacija odraslih u deflaciji.
>>>Japanski guverner Kuroda dobio ‘deflacijsku’ povišicu
Nimalo očaravajuća, opisana doktrina poticanja konkurentnost uz usputno kreiranje prekarne ekonomske stvarnosti kroz "oslobađanje" tržišta rada je uspješno replicirana i neovisno potvrđena u Europi u vrijeme orgijanja Barrosove komisije kojoj možemo zahvaliti na produbljenju spoznaje da ljudi koji rade samo da bi preživjeli dugoročno imaju negativan, deflacijski i depresivni utjecaj na demografiju, psihu i ekonomiju. Treba li i Hrvatska potvrditi rezultate? Da, ako bolje ne može. Krajnji ishod neoliberalnog restrukturiranja tržišta rada je uvijek isti, ekspanzivna i neortodoksna monetarna politika.