Ključni izazovi s kojima se suočavaju provoditelji postupaka javne nabave, posebice onih financiranih iz fondova EU, su restriktivna pravila, dugotrajni postupci i ponekad niža razina educiranosti korisnika EU fondova.
Tu su i brojni drugi izazovi koji dovode do nepravilnosti i, posljedično, financijskih korekcija čiji trošak pada na teret lokalnih proračuna i državnog proračuna i, u pojedinim situacijama, onemogućuju daljnju provedbu projekata, istaknuto je na konferenciji pod nazivom Što očekujemo od novog Zakona o javnoj nabavi, koja je održana danas u Zagrebu u organizaciji Udruge gradova, Učilišta EU Projekti za obrazovanje odraslih i konzultantske tvrtke Avelant.
Javna nabava u ima udio od 20 posto u hrvatskom BDP-u, dok broj ugovora o javnoj nabavi financiranih iz fondova EU čini gotovo tri milijardi eura godišnje, pri čemu je vrijednost ugovora u 2022. rasla za 46 posto u odnosu na godinu prije, pri čemu je najčešća stopa financijske korekcije koja se odnedavno određuje u projektima ona od čak 25 posto.
- Uzevši u obzir da nas do 2030. godine očekuje dvostruko više bespovratnih sredstava iz fondova EU-a u odnosu na prošlo programsko razdoblje, od izuzetne je važnosti uspostaviti još bolju suradnju unutar svih sustava koji djeluju u segmentu javne nabave, izvršiti promjene u samom Zakonu koje će otkloniti postojeće pravne nesigurnosti i ujednačiti praksu tumačenja pravila koja se odnose na nepravilnosti i financijske korekcije unutar cijelog sustava, no istovremeno je potrebno raditi na dodatnoj edukaciji, osnaživanju i motivaciji korisnika EU fondova da provode postupke javne nabave i vode računa o pravilnom izvršenju ugovora - rekla je Ariana Vela, direktorica Avelanta i ravnateljica Učilišta EU Projekti.
Na konferenciji su predstavljeni prijedlozi izmjena Zakona o javnoj nabavi od strane HUP-a i DKOM-a, od kojih se ističu uključivanje Posebnih uzanci o građenju u kod javne nabave radova, rješavanje procesnih nedoumica u institutima pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda, dostavne ažuriranih popratnih dokumenata i neke druge koje će osigurati povećanje efikasnosti i rješavanje pravne nesigurnosti u samim postupcima.
- Trebalo bi razmotriti uvođenje iznimki kod kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) koji je trenutačno jedini kriterij odabira ponude, a vrlo se često u praksi svede na to da ugovor dobiva onaj koji ponudi najnižu cijenu jer se tako poslože ponderi unutar kriterija ENP-a - rekao je Anđelko Rukelj, donedavni zamjenik predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
Kada su u pitanju nepravilnosti i financijske korekcije u projektima financiranima iz fondova EU stručnjaci i stručnjakinje iz Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, istaknuli su da se sve manje nepravilnosti događaju u fazi pripreme postupka javne nabave, dok se veći dio nepravilnosti odnosi na fazu postupka preglede i ocjene ponuda i izvršenja ugovora.
Svi sudionici složili su se da se ne smije dozvoliti da javna nabava postane rak rana EU fondova budući da čini esencijalni dio svakog infrastrukturnog i drugog projekta koji se financira na navedeni način.
Na konferenciji su izlagali i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, pomoćnici ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Amelia Milanović i Vedran Težak, Avelantov direktor Odjela za javnu nabavu Hrvoje Karažija i Darko Jambreković iz Hrvatske udruge poslodavaca.