Ukupni hrvatski javni dug na kraju travnja iznosio je 279,3 milijardi kuna, što je u odnosu na ožujak smanjenje za 0,6% ili 1,6 milijardi kuna, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen pad od 1,7% ili 4,9 milijardi kuna, objavili su analitičari RBA prema posljednjim podacima HNB-a. U odnosu na kraj 2017. ukupan javni dug niži je za 4 milijarde kuna ili 1,4%.
>>>Javni dug porastao na 281,9 milijardi kuna
Nakon dva mjeseca rasta, smanjenje javnog duga na mjesečnoj razini posljedica je smanjenja i unutarnje i vanjske komponente javnog duga. Naime, unutarnji dug je uz mjesečni pad od 0,4% spušten na 171,5 milijardi kuna dok je vanjska komponenta spuštena na 107,8 milijardi kuna pri čemu je ostvaren mjesečni pad od 0,9%.
Smanjenju unutarnje komponente duga pridonijelo je smanjenje duga središnje države po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira dok je smanjenju inozemne komponente duga pridonio niži dug središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira i kredita.
>>>Lani ostvaren prvi suficit opće države od 2002., javni dug pao na 78 posto
U odnosu na travanj 2017. padu javnog duga pridonio je pad unutarnje komponente javnog duga, za 6 milijardi kuna ili 3,5%, po osnovi zaduženja po kreditima središnje države dok je povećanje vanjske komponente ublažilo snažniji pad. Obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, iako nešto sporijom dinamikom, udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom, procjenjuju RBA-ovi analitičari.
Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, i dalje prisutno okruženje niskih kamatnih stopa čini se povoljnim za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga.
>>>Inozemni dug pao 4,3 posto na 40,2 milijarde eura
U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke sezone što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga, zaključuje RBA svoju makroekonomsku analizu.