Ako je suditi samo prema medijski eksponiranim predmetima, kazneni proces za zloporabe u Agrokoru unaprijed je osuđen na propast. Dovoljno je samo prisjetiti se recentnih i aktualnih megapredmeta, poput procesa protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, famozne afere Spice, Čehokovih optužnica ili afera Maestro, koje ni dan-danas nisu pravomoćno završene. No premda se u velikim predmetima zorno pokazuje koliko je domaći pravosudni sustav slabo sposoban pravomoćno procesuirati gospodarski kriminal i korupciju, u manjim predmetima stvari su ipak ponešto drugačije.
Svakog dana 13 prijava
Objektivne teškoće s kojima se suočavaju tužitelji, među kojima je i već notorna sporost pravosuđa, nisu potpuno zakočile procesuiranje gospodarskoga kriminala, iako je istina da su ga usporile. Podaci iz Izvješća Državnog odvjetništva za 2016. pokazuju da je u strukturi kriminaliteta gospodarski kriminal s 3463 prijave treća najzastupljenija vrsta kriminala u državi. Možda ne izgleda mnogo u odnosu na 37.813 prijava koliko su ukupno lani primila državna odvjetništva, ali ipak na tužiteljske adrese za gospodarski kriminal svakog radnog dana stignu prijave protiv 13 osoba. Tužitelji su 54,1 posto prijava odbacili, optuženo je 957 osoba, a presudom je obuhvaćeno 1067 osoba, od čega ih je 812, odnosno nešto više od 75 posto, osuđujuće.
Na bezuvjetne zatvorske kazne osuđeno je 135 osoba, 576 na uvjetne, s radom za opće dobro i novčanom kaznom prošla je ukupno 101 osoba, a oslobađajućim i odbijajućim presudama obuhvaćeno je 255 osoba. Glavnina odbačaja proizlazi iz prijava za prijevare koje podnose tvrtke koje nisu pokušavale ili nisu naplatile svoja potraživanja, ali ne zbog kaznenih djela nego zbog objektivnih teškoća u poslovanju ili gospodarske krize.
[caption id="attachment_300237" align="aligncenter" width="750"]
Županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić na čelu je tima od 20 tužitelja koji vode najkompleksniju istragu u povijesti hrvatskog pravosuđa. S druge strane plejada je ponajboljih hrvatskih odvjetnika koji imaju velike resurse za obranu svojih klijenata[/caption]
Prijave za gospodarski kriminal u pravilu pristižu od oštećenih te su nerijetko zakasnjele, odnosno podnesene su dugo nakon događaja, što otežava dokazivanje nedjela, budući da se dokumentacija ne mora vječno čuvati. A u slučaju da je riječ o kriminalnim namjerama, ni ne želi. Interesantno je da se, primjetno je u Izvješću DORH-a, bitno drugačije ne događa ni s prijavama koje podnose policija, Porezna uprava i druga državna tijela, pri čemu Porezna uprava nerijetko ne dostavlja relevantnu poslovnu dokumentaciju trgovačkih društava, već samo vlastiti nalaz. Velik udjel odbijajućih presuda, pak, rezultat je neujednačene sudske prakse u procjeni koji se zakon primjenjuje. Naime, donošenjem novoga Kaznenog zakona 2011. nastao je problem u pravnom shvaćanju kontinuiteta staroga kaznenog djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i novog nedjela zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a onda i u shvaćanju koji je sud nadležan. Državna odvjetništva bore se protiv takvih presuda prijedlozima za obnovu kaznenog postupka i podizanjem novih optužnica za ista kaznena djela, ali dosad su sudovi tek u nekoliko predmeta prihvatili takve prijedloge.
Žabe i potkivanje konja
Jesu li, dakle, predstojeća istraga i mogući kazneni proces za Agrokor osuđeni na propast? I isplati li se gospodarski kriminal u odnosu na rizik? Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, posljedice megaprocesa poput ovog u Agrokoru uglavnom su svedene na neugodan i dugotrajan susret s pravosuđem i trošak kvalitetnih kaznenih odvjetnika. No čak i kad takvi procesi završe bez zatvorske kazne, činjenica je da ta iskustva traju godinama, da su jako skupa i da su karijere biznismena iz tih predmeta u pravilu uništene. A i osobni odnosi trpe posljedice. Za one manje, koji razmišljaju poput žabe koja je vidjela konje da se potkivaju, posljedice mogu biti i znatno teže te su i kaznena osuda i zatvor unutar realnih očekivanja. Razvidno je to iz podataka DORH-a, unatoč već poznatoj sporosti pravosudnog sustava i svim objektivnim i subjektivnim teškoćama u kaznenom progonu gospodarskoga kriminala.
Pišu: Sergej Abramov i Edis Felić