Kampovi su za 10 posto premašili broj noćenja u odnosu na do sada rekordnu 2019., no sektor upozorava na potrebu snažnijeg poticanja investicija, kaže se u priopćenju Kamping udruženja Hrvatske (KUH) s kongresa hrvatskog kampinga koji se u organizaciji KUH-a održava u Šibeniku.
Uz nautiku i obiteljska seoska domaćinstva, kampovi su već sada premašili rezultate iz 2019. godine, kažu u KUH-u i ističu da su prirodan položaj i investicije doveli hrvatski kamping do vrha ponude na Mediteranu, no novi standardi traže snažna ulaganja u održivost i digitalizaciju.
U hrvatskim kampovima ove godine je do kraja listopada ostvareno 21,2 milijuna noćenja, što je 22 posto više nego lani i deset posto više u odnosu na rekordnu 2019. godinu.
Riječ je o rezultatima koji su nadmašili očekivanja na početku ove godine, rečeno je na kongresu hrvatskog kampinga koji je okupio više od 350 sudionika.
Najviše noćenja ostvareno je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, a najveći postotni rast u odnosu na 2019. godinu od 24 posto ostvarili su kampovi Ličko-senjske županije, što obuhvaća sjeverni dio Paga i ličke kampove, sve do Plitvičkih jezera.
- Brojke su ove godine još jednom potvrdile da je kamping, kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe, sve traženiji turistički proizvod. Osim blizine ključnih tržišta i atraktivne prirodne lokacije, jedan od ključnih razloga za takav uspjeh je investicijski val u hrvatskom kampingu u proteklom desetljeću, koji se nastavio - ponešto usporeno, ali ipak intenzivnije od konkurencije, i tijekom kriznih godina - izjavio je direktor KUH-a Adriano Palman.
Hrvatska je prema njegovim riječima jedna od najkonkurentnijih kamping destinacija na Mediteranu, a kada je riječ o kvaliteti kampova, drugi smo u Europi, iza Nizozemske.
- Za zadržavanje trenutne pozicije moramo nastaviti investirati i podizati kvalitetu u kampingu, a posebno pratiti nove trendove u kontekstu održivosti i digitalizacije - kaže Palman.
Direktor Hrvatske udruge turizma i predsjednik Izvršnog odbora KUH-a Veljko Ostojić kaže da je kriza jasno pokazala kako oni objekti u koje se kontinuirano ulaže imaju najveću potražnju, a oni u koje se ne ulaže imaju sve veće probleme.
- Turizam u EU-u se nalazi pred velikim investicijskim ciklusom u održivost i digitalizaciju i oni koji ne budu pratili investicijski tempo gubit će konkurentsku prednost i tržišnu poziciju. Zato moramo hitno riješiti najveće prepreke investiranja i razvoja u turizmu, a to su manjak radne snage, do kraja neriješeno turističko zemljište, pomorsko dobro kao i veće porezno opterećenje u odnosu na konkurenciju, posebno u kontekstu PDV-a, a paralelno pronaći najbolje načine poticanja investicija u održivost i digitalizaciju - kaže Ostojić.
Smatra da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti otvorio vrata poticanju takvih investicija.