Nursultan Nazarbaev, predsjednik Kazahstana, naredio je svojim ljudima da osmisle latinicu koja je kompatibilna s kazahstanski jezikom. Dio je to nove nacionalne strategije koja je objavljena u službenom državnom glasilu te zemlje Egemen Qazaqstan.
Želja je kazahstanskog predsjednika da se njegova zemlja i narod, kulturološki i politički udalje od Rusije, pod čijim je utjecajem desetljećima. U proklamaciji o jeziku i pismu, Nazarbaev osobno traži da novi udžbenici u školama budu već 2018. godine napisani latinicom i da učitelji budu pripremljeni za predavanja. Proglas je pisan na kazahstanskom jeziku, latinicom.
>>>HRW: Čečeni zatvorili više od 100 homoseksualaca u ‘koncentracijskom logoru’
- To znači kako do 2025. godine svi službeni dokumenti, publikacije i udžbenici moraju biti otisnuti na latinici, stoji u proglasu o jeziku objavljenom 12. travnja ove godine.
Što se ćirilice tiče, dozvoljena je njezina uporaba u tom prijelaznom razdoblju, nakon čega će biti potpuno izbačena.
Povijest ovog jezika i pisma je fascinantna, kao i povijest svakog jezika:
-1929. godine vlasti Sovjetskog saveza izbacile su arapski, koji su koristili muslimani u Savezu, te uveli latinicu
- 1940. godine izbacuju latinicu i ćirilica postaje službeno pismo, iako je koriste samo ruski entiteti.
Namjera da uvede latinično pismo u Rusiji je naišla na kritiku. Ministar vanjskih poslova Kazahstana Erlan Idrisov, baš kao i predsjednik Nazarbaev, u nekoliko su navrata, 2006. i 2012., javno branili svoju odluku da se uvede latinica, opovrgavajući teze kako je riječ o geopolitičkom potezu.
Tijekom pregovora o suradnji Rusije i Kazahstana u svemirskom programu, ministar vanjskih poslova Idrisov ruskom je ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu rekao kako u namjeri da Kazahstan uvede latinično pismo nema nikakvog skrivenog značenja niti geopolitičkog konteksta.
>>>Corbyn najavio rat korporacijama koje kasne u plaćanju malih proizvođača i dobavljača
- Riječ je o nečemu što jako dugo planiramo, na čemu dugo radimo i o čemu već jako dugo govorimo, dodao je tom prigodom Kazahstanac Idrisov.
Suverenost i jačanje elemenata državnosti također su dio strateškog plana predsjednika Kazahstana Nazarbaeva, zemlje bogate prirodnim resursima, plinom i naftom, s preko 7 tisuća kilometara zajedničke granice s Rusijom i znatnom ruskom manjinom na teritoriju.
Nazarbaev, osim što je predsjednikom Kazahstana od raspada Sovjetskog saveza, 1991. godine, ujedno je i osnivač i predsjednik Eurazijske ekonomske unije, organizacije koja okuplja zemlje bivšeg SSSR-a.
Okupacija Krima i sukob s Ukrajinom u Kazahstanu su potaknule zabrinutost da bi Rusija mogla učiniti isto na sjeveru te zemlje, gdje boravi većinsko rusko stanovništvo.