Francuska vlada je početkom tjedna iskoristila "izvanredni postupak" temeljen na Članku 49. francuskog ustava koji omogućuje usvajanje zakona bez rasprave u donjem domu parlamenta pa silom progurala nimalo popularne i prijeporne reforme tržišta rada.
Riječ je o dosad najhrabrijem porivu da se dokinu ili umanje radnička prava u naciji koja se ponosi njihovom strogom zaštitom, a reforme, barem prema sudu kritičara s ljevice i gnjevu javnosti, predstavljaju kapitulaciju treće europske ekonomije pred trendovima i tekovinama globalizacije.
Formalno zadržavanje "svetinje"
Paket mjera koje je skrojila ministrica rada Myriam El Khomri poslodavcima omogućuje reorganizaciju radnog vremena izvan dosadašnjeg, za Francuze svetog okvira od 35 radnih sati tjedno iako je on kao formalni prosjek ostao na snazi. Zaposlenici prema potrebi mogu raditi do 46 sati tjedno ili u smjenama do 12 sati dnevno. Predviđene su "izvanredne okolnosti" u kojima zakon dopušta rad do 60 sati tjedno, a jedna od mjera dozvoljava i neplaćeni prekovremeni rad kroz ograničeno vremensko razdoblje pod uvjetom naknade u obliku slobodnih dana. Navedeno bi poslodavcima trebalo omogućiti da radno vrijeme prilagode dobrim ili lošim vremenima, porastu ili izostanku potražnje.
Slabljenje sindikata i općih kolektivnih ugovora
Druga od značajnih smjernica donekle slabi upečatljivu moć francuskih sindikata i kompanijama omogućuje izuzeće iz sindikalnih sporazuma koji se primjenjuju na razini pojedine industrije, odnosno sektora. Tvrtke mogu dogovoriti zasebne sporazume sa sindikalnim predstavnicima, kako je to uvriježeno u Njemačkoj, što također izaziva otpor sindikata i bojazan da će takvi, specifični ugovori, u konačnici umanjiti radnička prava.
"Pravo na isključivanje"
Reforme donose "pravo na isključivanje" u tvrtkama s više od 50 zaposlenih koje će s predstavnicima sindikata morati dogovoriti "povelju o dobrom postupanju" izvan radnog vremena. Mjera traži da se usvoji dokument koji pojedine, primjerice večernje ili vikend sate, određuje kao neprimjerene za kontaktiranje djelatnika putem elektroničke pošte, telefonskih poziva ili drugih "digitalnih alata". Prema zakonu, odluku o "dobrom postupanju" u tvrtkama s manje od 50 zaposlenih definira i donosi poslodavac.
Lakše otpuštanje radnika
Ključno, vlada je oslabila izrazito strogu regulaciju prekida radnog odnosa u tvrtkama s manje od 300 zaposlenika koje trpe financijske poteškoće, bilo da je riječ o padu narudžbi ili smanjenju prihoda u nekoliko uzastopnih kvartala, navodi u pregledu mjera Associated Press. Ideja iza liberalizacije je ograničavanje tužbi zbog prestanka radnog odnosa i pružanje veće fleksibilnosti poslodavcima za otpuštanje radnika, s nadom da će to pospješiti ili ohrabriti zapošljavanje.
Novčana pomoć za nezaposlenu mladež
Konačno, tu je i zbrinjavanje mladih koji ne studiraju, niti sudjeluju u vježbeništvu, a nemaju osobnih financijskih sredstava. Država je za takvu kategoriju osigurala mjesečnu naknadu od 461 eura mjesečno i aktivnu pomoć u pronalasku zaposlenja.
"Najmanji minimum"
- Francuska pokušava napraviti najmanji minimum u odnosu na ono što su već napravile druge zemlje, komentirao je za AP direktor "Centra za europsku reformu" Charles Grant uz ocjenu da je riječ o politički zahtjevnom poduhvatu koji je "gotovo nemoguć bez uličnih prosvjeda".
On se osvrnuo na otpor mjerama kroz učestale i na trenutke nasilne prosvjede već duže od mjesec dana pružaju sindikati i francuska mladež rekavši:
- Oni su nevjerojatno konzervativni, oni ne shvaćaju da se svijet promijenio. Ako želiš da tvrtke zapošljavaju, ti moraš osigurati lakša otpuštanja. To je lekcija koju su naučili Španjolci, Talijani i Nijemci.
Alternativno gledište nudi vođa francuske krajnje ljevice i bivši predsjednički kandidat Jean-Luc Melenchon prema kojem su prosvjedi "reakcija na opsceni sustav zlouporabe moći od strane oligarhije". On na svom blogu promišlja da će reformski paket povećati nejednakost.
- Ova grabež nacije od kaste koja se udebljala na leđima radnika je potrajala dovoljno dugo, kaže.
Građanski gnjev
Francuska vlada je u četvrtak 12. svibnja preživjela glasanje o nepovjerenju koje je pokrenula opozicija uz podršku pobunjenika iz redova socijalista, što je ujedno bio i jedini način da se u donjem domu parlamenta zaustave reforme progurane na temelju Članka 49 prošle godine iskorištenog za liberalizaciju rada nedjeljom. Glasanje je popraćeno novim valom štrajkova i nereda diljem nacije, prosvjednici su opustošili željeznički kolodvor u Nantesu, dok je pariška policija morala posegnuti za suzavcem kako bi u večernjim satima razbila maskiranu i gnjevnu gomilu. Reuters navodi da je protiv reformi troje od četvero francuskih građana.
Konačnu riječ o usvajanju zakona ima francuski senat u kojem većinu imaju opozicijski "Republikanci".