Komisija je danas dodijelila 357 milijuna EUR iz sredstava kohezijske politike za gradnju mosta kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske, javljaju priopćenjem iz zagrebačkog predstavništva izvršnog tijela EU.
Gradnja Pelješkog mosta, u čijem će financiranju EU sudjelovati s 85 %, znatno će poboljšati svakodnevni život građana Hrvatske time što će se više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita.
Neometana će povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje.
"Ova Komisija doslovno gradi mostove"
Povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu izjavila je: Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje.
Neumski koridor, dio obale Jadranskog mora koji pripada Bosni i Hercegovini, trenutačno je jedina kopnena veza Dubrovnika i ostatka Hrvatske.
Novim mostom preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu povezat će se Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak zemlje. To će olakšati neometan protok roba i ljudi, posebice tijekom vrhunca turističke sezone.
>>>Butković: Novi izbori zaustavljaju procese, ali ne i Pelješki most
Pelješki most bit će visok 55 m i dug 2,4 km te će imati četiri prometna traka. EU financira i gradnju popratne infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona duljine 8 km i radove na poboljšanju postojeće ceste D414. Očekuje se da će radovi završiti tijekom 2022.
Kontekst
Hrvatska je pripremila studiju izvedivosti kako bi se analizirale moguće alternative za povezivanje ta dva dijela zemlje. U zaključku studije najpoželjnijom opcijom proglašena je gradnja mosta jer je na temelju više kriterija (uključujući sigurnost, učinak na promet, učinak na okoliš) te na temelju analize troškova i koristi ocijenjena najboljom u usporedbi s ostalim opcijama, to jest koridorom autoceste, trajektnom linijom i gradnjom tunela.
U svim fazama pripreme projekta glavni kriterij bio je nužnost očuvanja hrvatske prirodne baštine.
Prije nego što ga je Komisija odobrila, neovisni su stručnjaci u okviru Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS) pomno ispitali izvedivost i isplativost projekta. Projekt je pripremljen u suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine.