Globalno zagrijavanje i povećanje temperatura zbog klimatskih bi promjena do kraja stoljeća mogli s lica zemlje izbrisati 70 posto kraljevskih pingvina, dovodeći ih na rub istrebljenja, upozoravaju znanstvenici u članku objavljenom početkom tjedna u časopisu Nature Climate Change.
Unatoč filmovima poput ‘March of the Peinguins‘ i ‘Happy Feet‘, kraljevski su pingvini globalno privukli pozornost, no unatoč tomu prijeti im izumiranje.
>>>Istraživanje: Klimatske promjene zazelenile Antarktik
Celine Le Bohec, populacijski ekolog na Sveučilištu CNRS u francuskom Strasbourgu, jedna od autorica studije objavljene u prestižnom časopisu izračunala je da će oko 1,1 milijuna parova kraljevskih pingvina biti prisiljeno napustiti aktualno mjesto parenja, a riječ je o otocima Crozetu, Princeu Edwardu i Kerguelenu u samo nekoliko desetljeća.
- Ako se globalno zatopljenje nastavi sadašnjim tempom, ova bi vrsta mogla u potpunosti nestati do kraja stoljeća, upozorila je Le Bohec.
S obzirom na to da klimatske promjene utječu na premještaj riba i lignji o kojima ovisi prehrana kraljevskih pingvina, ove velike ptice moraju plivati dalje nego dosad kako bi pronašle hranu za svoju gladnu mladunčad.
- Za većinu pingvinskih kolonija duljina ljetnih ‘izleta‘ njihovih roditelja u potrazi za hranom uskoro će biti u tolikoj mjeri duga da bi mladunci od izgladnjelosti mogli uginuti, upozorava znanstvenica.
>>>Svjedočimo najvećem topljenju arktičkog leda u posljednjih 1500 godina
Ako se aktualni trend nastavi, naš će se planet do 2100. godine zagrijati za tri do četiri Celzijeva stupnja u odnosu na temperature iz polovine 19. stojleća.
Alternativa je za kraljevske pingvine vrlo bolna: razmožavati se ili se prehranjivati
- Samo je nekoliko otoka u Južnome oceanu, a svi nisu pogodni za velika pingvinske kolonije. Poznato je da se kraljevski pingvini razmožavaju isključivo na specifičnim izoliranim otocima bez ledenog pokrova i s lakim pristupom moru, kazao je glavni autor studije Robin Cristofari iz Znanstvenog centra u Monaku.
Na području Crozeta, Princea Edwarda i Kerguelena pingvini uspijevaju prijeći i 600 km, loveći ribu u antarktičkim vodama te se na vrijeme vratiti svojim mladuncima kako bi ih nahranili.
>>>‘Dirljivi podsjetnik na buduće gubitke’: Proizvođač votke maknuo polarnog medvjeda s etikete
S obzirom na zagrijavanje oceana, antarktička polarna fronta premješta se sve dalje prema jugu, a ona je značajna jer obuhvaća područja na kojima se duboka mora nižih temperatura miješaju s morima umjerenih temperatura zbog čega je ondje bogata flora i fauna.
- S obzirom na sve navedeno, kraljevski pingvini morat će se premjestiti na drugo područje ili će jednostavno izumrijeti, ističe još jedan autor studije Emiliano Trucchi, evolucijski biolog s talijanskog sveučilišta u Ferrari.
Le Bohec smatra da bi alarmantno stanje koje se odnosi na kraljevske pingvine trebalo poslužiti kao upozorenje na budućnost čitavoga morskog svijeta antarktičkog područja.
- Poput morskih ptica i morskih sisavaca i pingvini spadaju u višu trofičku razinu prehrambenog lanca u ekosustavu. Oni su bioindikatori svojeg ekosustava i kao takvi su ključni indikatori promjena u morskom ekosustavu. Značajni su nam za razumijevanje i predviđanje utjecaja globalnih promjena na morske biome te na subantarktička i antarktička područja, kazala je.
Druga prijetnja - Industrijsko ribarstvo
Druga studija, čiji su rezultati objavljeni početkom mjeseca pokazala je da industrijsko ribarstvo u kombinaciji s klimatskim promjenama prijeti uništenju biljnih i životinjskih planktona kojima se hrane ribe i lignje, a to je temeljna hrana kraljevskom pingvinu.
Nije zanemariva ni činjenica da kraljevske pingvine prati visoka stopa smrtnosti. Naime, samo polovina mladih preživi do kraja sezone parenja, a od preživjelih iduću ih godinu doživi samo polovina.
>>>Macron: Dramatično je, upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja
Znanstvenici i aktivisti za zaštitu okoliša predlažu stvaranje velikoga morskog područja na Anktarktici koje bi bilo zaštićeno. Zamisao je iznijela Njemačka, a sada je podupiru i ostale čalnice EU-a.
Ako se ona ostvari, sve životinjske vrste na području od oko 1,8 milijuna četvornih kilometara u kojem će biti zabranjen ribolov, bit će zaštićene.
Prijedlog će u listopadu biti iznesen odboru koji djeluje pod nazivom Konvencija za očuvanje i zaštitu antarktičkoga živog svijeta.