Europa je u zaostatku u pogledu konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu, a Hrvatska u tom društveno-ekonomskom pokazatelju zaostaje u Europi. No, na političkoj i korporativnoj razini postoji okušana kombinacija koja može donijeti poboljšanje konkurencije, a tiče se ulaganja i promjena u obrazovanju, inovativnosti, produktivnosti i vrijednostima, te ju je potrebno što prije upotrijebiti kako se ne bi izgubio korak s digitaliziranim svijetom koji se nalazi u procesu stalne i eksponencijalne promjene. To je zaključak izlaganja Petera Kraljiča, člana McKinseyevog Advisory Councila (savjetničkog vijeća) s Liderove i HUND-ove konferencije ‘Digitalna era nabave‘.
>>> Otvorena konferencija ‘Digitalna era nabave’
- Bugarska je u Europi jedina manje konkurentna od Hrvatske. Češka napreduje i uspjela je nadoknaditi izgubljeno za vrijeme komunizma, a jugoslavenska ekonomija nije bila toliko loša, ali u tranziciji su uspješne velike kompanije uništene i sad se mora graditi na pijesku, umjesto na velikim stijenama. Ključ je ljudski resurs, ljudi. Ljudi su pokretači promjenama, a obrazovanje je najvažnije. Potom se postavlja pitanje kako potaknuti inovativnost, produktivnost i koje vrijednosti dijelimo. Na vrhu su uvijek zemlje koje ulažu u inovacije, produktivnost i obrazovanje. Kad je Janez Janša, početkom krize, ekonomske stručnjake i gospodarstvenike pitao da li da zagrize u kiselu jabuku strukturnih promjena, rekao sam mu da u kiselu jabuku treba zagristi odmah, jer će vrlo brzo postati trula. Janša to nije napravio. A Gerhard Schroder je u Njemačkoj počeo prije 15 godina s reformama zbog kojih je Njemačka lako i brzo preživjela krizu. Napravio je to suprotno interesima svoje stranke i izgubio je izbore. Ali Njemačka je dobila. I to je za mene razlika između državnika i političara – poručio je Kraljič.
Upozorivši na globalne promjene u svijetu, koje se kreću eksponencijalnom brzinom od pada komunizma, ne samo u političkoj, nego i u gospodarskoj i tehnološkoj sferi, Kraljič je istaknuo da Europa ne uspijeva ući u diskusiju između SAD-a i Kine, jer nema jedinstven glas i ne razumije snagu koju joj donosi njezina teritorijalna pozicija. Također, upozorio je i da Europa zaostaje u pogledu konkurentnosti za svijetom te je kritizirao pokrete u europskim zemljama koji se zalažu za zatvaranje u vlastite granice i protekcionizam, ali je naglasio da je malim državama poput Hrvatske moguće brzo postati konkurentan. Ali za to je potreba promjena vrijednosti i poboljšanje sustava obrazovanja.
>>> MUP najavio ‘dugoročne sporazume’ u javnoj nabavi
- Konkurentnost država Srednje i Istočne Europe nije na željenoj globalnoj razini zbog prevladavajućih nacionalnih interesa. Bi li bili sretni s Vatrenima da su na 59. mjestu u nogometu? A takvi ste u konkurentnosti. Kad je Slovenija pala 26 mjesta u konkurentnosti, nitko nije žalio, a kad Tina Maze ne osvoji medalju, svi plaču – karikirao je malo Kraljič pogodivši pritom pravi cilj - iskrivljene vrijednosti. Pritom je napomenuo da su hrvatske kompanije na tim ljestvicama mjerene i u kategoriji etičkog ponašanja, u kojoj opet nisu blistale. Naime, u toj kategoriji su domaće kompanije na 60. mjestu.
Važnost vrijednosti ilustrirao je razlikom između kompaniija koje su tzv. ‘Star perfomeri‘ i onih koje su tzv. ‘Happy underperfomeri‘. U potonjima nema suradnje i nema međusobnog povjerenja među zaposlenima u kompaniji, te se ona zadovoljava učinkovitošću koja ne ispunjava potencijal. Što se tiče nabave u suvremeno doba, Kraljič je upozorio da je ključna za budućnu konkurentnost kompanije, te je pritom naglasio da je njome moguće kontrolirati 50 do 80 posto troškova kompanije i izbjeći uska grla u dobavi, pri čemu je bitno imati odgovornost za razvoj održivih strategija dobave i shvatiti potrebe i konkurenata i dobavljača.