Aktualno
StoryEditor

Krstulović Opara na 48 sati: Uvjerili smo građane da natječaji nisu namješteni

22. Studeni 2018.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara u svom je izlaganju o primjerima dobre prakse u četvrtak u splitskom hotelu Le Méridien Lav na desetom susretu gradonačelnika i poduzetnika – 48 sati podsjetio je da je ove godine kroz splitsku luku prošlo 5,5 milijuna putnika, a kroz zračnu luku tri milijuna, no naveo je da zahvaljujući suradnji s MUP-om nije bilo prometnog kaosa.

Kao dobre primjere naveo je i saniranje Karepovca prikazavši kratki film kako je to odlagalište otpada izgledalo prije godinu dana, a kako izgleda danas. Također, kratkim filmom je pokazao kako je Žnjan izgledao prije godinu dana i što su sve do sada učinili. Uklonili su nelegalne građevine, a pitali su kroz anketu i građane koji im se od ponuđenih projekata najviše sviđa. Opara očekujeda će Žnjan biti jedan od najboljih projekata grada Splita zadnjih godina.

- Tek nakon ovih projekata počeli su nas ozbiljno shvaćati, dolazili su nam poduzetnici kako bi sudjelovali u projektima, ambasadori, a u Splitu je održana i sjednica hrvatske vlade – rekao je Krstulović.

On je spomenuo i slučaj kada se nitko nije javio na natječaj za projekat gradnje Kuće za branitelje vrijedan 14 milijuna kuna jer su svi mislili da je s tolikim novcem u igri natječaj namješten.

>>> Božinović na 48 sati: Gradovi, prijavite se na EU natječaje kako biste poboljšali sigurnost

- No kada smo ponovo pozvali ljude da se jave, uvjerili su se da natječaj nije namješten, i očekujemo da ćemo i ovaj projekat uskoro privesti kraju – napomenuo je.

Kao jedan od primjera dobre prakse, naglasio je, bile su ankete građana kao što je spomenuta anketa za Žnjanj, a bila je i anketa za tvrđavu na Gripama.

- To nam je pokazalo da građani itekako žele sudjelovati u projektima, iznijeti svoje stavove i to su bila jako dobra iskustva – rekao je Krstulović.

Sutra ‘žešći razgovor‘ s ministrom Kuščevićem

Udruga gradova, posebno je to naglasio, odličan je alat za razvoj gradova, a grad Split od ove je godine član te udruge, rekavši da mu nije jasno zašto od početka to nije bio. No iskustva i suradnja lokalnih čelnika kroz Udrugu itekako mogu pomoći svim lokalnim zajednicama, a ono što je najvažnije, nema političkih podjela s obzirom da gradonačelnici dolaze iz raznih stranaka.

Istaknuo je da će 2035. na isteku drugog financijskog razdoblja EK više od 70 posto građana Europe živjeti u gradovima. Zato je rekao da se već sad moramo pitati koga ćemo slati u Europski parlament, hoće li to biti tehnokrati ili oni koji imaju iskustva s lokalnom politikom. Osim toga, najavio je da će na sutrašnjem drugom danu susreta gradonačelnika – 48 sati – ‘žešće razgovarati s ministrom uprave Lovrom Kuščevićem o tome mora li baš u svim segmentima postojati državna nadležnost, navodeći primjer splitske obale duge 30 kilometara, od čega Grad Split ima samo 400 metara, dok o ostalom dijelu odlučuje država, ili pak navodeći primjer dodjele dozvola za taksi stajališta o kojima odlučuje također država.

Gradovi izgubili 5,6 posto stanovništva prošle godine

O statistici na lokalnoj razini govorio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, Zavoda koji ove godine slavi 145 godina rada.

- Zanimljivo je da je u zadnjoj godini broj stanovnika u gradovima pao brže nego u ostatku zemlju, 2016. godine smanjenje stanovništva bilo je 4,2 posto, a čak 5,6 posto u gradovima. Također, zanimljivo je da u gradovima živi 62,8 posto stanovništva, a čak 80,5 posto radnih mjesta nalazi se u gradovima. Republika Hrvatska nema temeljne registre, nedostaje nam registar stanovništva i registar stanova i kućanstva – naglasio je Krištof i dodao da će u prvoj polovici iduće godine biti objavljen izvještaj o prosječnim godišnjim plaćama na razini gradova i općina po mjestu rada.

U svom izlaganju Marina Puljiz, izvršna direktorica Hrvatske poštanske banke, predstavila je predstavnicima gradova i poduzetnicima mogućnosti financiranja projekata. Rade na povećanju dostupnosti pa razvijaju projekt banka u pošti u sinergiji s Hrvatskom poštom te surađuju i s HAMAG BICRO-u.

Igor Cerinski, voditelj projekta Smart Cities u Hrvatskom Telekomu u svom predavanju Telekom usluge za lokalnu zajednicu napomenuo je da je za projekte koje organizira Centar kompetencija za pametne gradove na raspolaganju milijardu kuna koji nisu potrošeni. On je spomenuo razne lokalne projekte u kojima je Hrvatski Telekom sudjelovao a koji je donio mnoge uštede lokalnim proračunima, ali i očuvanju okoliša, kao što je primjerice pametna rasvjeta.

Autori: Ana Gavranić i Edis Felić

22. studeni 2024 04:38