Digitalna transformacija se događa, i ako je odradimo kako treba, ona će dodati 110 milijardi eura u industriji do 2020. Ako ne, imat ćemo problem i veći od toga. Pritom svaki biznis mora za sebe pogledati što digitalna transformacija donosi, rekao je Max Lemke u uvodu predavanja pod nazivom ‘Kako dobiti najviše iz digitalizirane europske industrije‘ na Liderovoj konferenciji 4. industrijska revolucija.
- Akcije Europske unije imaju namjenu da dodaju vrijednost koja će se nadograditi na nacionalne strategije pojedinih članica. Dvije godine nakon lansiranja europske strategije, zabilježili smo prilično impresivna postignuća. Konkretno, koncept središta za digitalnu inovaciju vrlo se dobro primio diljem čitave Europske unije. Središta za digitalnu inovaciju potpomažu malim i srednjim poduzećima u digitalnoj transformaciji. Zasad samo zemlje članice mogu graditi osnovna središta za digitalnu inovaciju, ali Europska unija potiče umrežavanje i međunarodnu suradnju različitih središta.
>>> Lemke: EU čvrsto podržava napore Hrvatske da razvije digitalnu strategiju
Govoreći o značajkama digitalizacije, Lemke je da se pojavljuje sve više usluga koje zauzimaju mjesto gdje su nekoć bili proizvodi i naveo kako možda u jednom trenu više nećemo kupovati automobile, nego ćemo kupiti uslugu mobilnosti koja bi nas prevezla na željeno mjesto.
Kao jednu od ključnih stvari industrijske revolucije izdvojio je umjetnu inteligenciju i njenu povezanost s potrebom za prikupljanje podataka.
- Umjetna inteligencija bez podataka je kao krava bez trave. Ako nema podataka, nema deep learninga. Možemo imati najbolji algoritam na svijetu, ali ako nema podataka, ništa od toga, zaključio je Lemke.
[caption id="attachment_342172" align="aligncenter" width="750"]
Max Lemke, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Osvrnuvši se na situaciju u Europi, rekao je da je samo 1 od 5 europskih tvrtki visoko digitalizirana, od čega je situacija bolja kod velikih kompanija, gdje je se ta brojka kreće oko 42 posto, dok je samo 16 posto malih i srednjih poduzeća doseglo nivo visoke digitalizacije.
Komentirao je i situaciju Industrije 4.0 u Hrvatskoj, koja se trenutno nalazi među zadnjima unutar Europske unije i ustvrdio da je po njemu ključ za popravljanje Hrvatske na ljestvici popravak i napredak na području širokopojasnog interneta.
- EU podržava nacionalne inicijative, trenutno je uključeno 12 zemalja, a znamo da i Hrvatska radi na svojoj nacionalnoj strategiji i jedva čekamo da se i Hrvatska pridruži toj skupini. Hrvatska ima obećavajuće industrijske igrače i start-upove. Također, ima nacionalnu platformu za digitalizaciju industrije Digimp 2020., ali potrebno ju je formalno registrirati na EU platformi za nacionalne inicijative. Bilo bi isto tako dobro kada bi se Hrvatska pridružila kooperativi za umjetnu inteligenciju, zaključio je Max Lemke.
Govoreći o široj slici, rekao je da EU mora učiniti umjetnu inteligenciju dostupnu svima te unaprijediti europski tehnološki industrijski kapacitet i prebroditi fragmentaciju, jer samo ako sve članice EU rade zajedno, EU kao cjelina može biti kompetitivan.
Vollmar: Industrija 4.0 se pomaknula od vizije do stvarnosti
Kako možemo biti tako pametni da izmislimo te algoritme i tako glupi da ih ne koristimo, rekao je Friedrich Vollmar u uvodu predavanja koje je govorilo o njemačkom putu do Industrije 4.0. Putovanje Njemačke u Industriju 4.0 započelo je u 2011. kroz program Acatecha koji je poslužio kao preporuka kako da Njemačka krene prema nadolazećoj industrijskoj revoluciji, a da pritom ne bude samo putnik, nego predvodnik. Friedrich Vollmar pridružio se Platformi Industrie 4.0 u 2012. kao direktor njemačkog ogranka IBM-a.
- Nakon odlaska u mirovinu u IBM-u, nastavio sam volontirati na platformi koja je funkcionirala kao krovna organizacija eksperata na području nove industrije. Ja sam inženjer i zanimalo me što se to događa u industriji. Osjećao sam se kao dijete u tvornici igračaka, rekao je Vollmar.
Osvrnuo se na trenutnu situaciju Njemačke u odnosu na Industriju 4.0 i gdje se ona konkretno nalazi.
-Njemačka se od 2014. do 2017. godine nalazila u fazi uspona u kojoj je fokus bio na standardizaciji procesa, ulagalo se u istraživanje i razvoj, stvarali su se novi poslovni modeli i rješavali pravni izazovi. Ove godine ušla je u fazu moblizacije koja će trajati do 2020. U toj se fazi nastoji u proces uključiti male i srednje poduzetnike, graditi infrastruktura oblaka i digitalne platforme te razvijati autonomni sustavi i umjetna inteligencija. Od 2021. godine uslijedit će faza prilagodbe tržišta u kojoj će se razvijati digitalni ekosustavi.
[caption id="attachment_342183" align="aligncenter" width="750"]
Friedrich Vollmar, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Govoreći o stvarima na kojima Platforma Industrie 4.0 radi, istaknuo je pet stvari: fokus na potrebe biznisa, stvaranje središnje točke kontakta za međunarodnu suradnju, rad na prihvaćanju novih tehnologija kroz visoku transparentnost i participaciju, razvoj zajedničkog jezika, cilja i ključnih poruka te stvaranje jasnih struktura i pouzdanih procesa za svakodnevni rad platforme.
Radne skupine srce su platforme Industrie 4.0, istaknuo je Vollmar, dodavši kako su u početnom stadiju jedan od problema bile upravo prevelike skupine.
- Nemoguće je biti inovativan u skupini od 40 ljudi, pa smo osnovali podskupine koje se fokusiraju na različite prioritete. Radne skupine su forum koji uključuje predstavnike iz biznisa te ljude iz sindikata i radničkih vijeća, a sudjelovati mogu svi zainteresirani i kvalificirani predstavnici, pojasnio je Vollmar.
- Industrija 4.0 se pomaknula od vizije do stvarnosti, rekao je u Vollmar u zaključku predavanja.