U svim područjima došlo je do povećanja prepreka u poslovanju, no investicija u Hrvatskoj ima i više nego što bismo očekivali. Rečeno je to na Lider investu, svečanoj dodjeli nagrada najboljim proizvodnim investicijama u organizaciji poslovnog tjednika Lider u zagrebačkom hotelu Westin.
Doduše, investicijske prepreke iz godine u godinu veće, kako je rekao u svom predavanju potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš, pogotovo u pravosuđu, poreznim obavezama i ostalim neporeznim davanjima, kao i u radnom zakonodavstvu i tržištu rada, ali primjerice samo u Bjelovaru lani su četiri tvrtke investirale 100 milijuna kuna i to u gradu, kako je rekao gradonačelnik Dario Hrebak, koji je donedavno bio uspavan.
Tamo su pokrenuli i projekt digitalizacije javne uprave vrijedan dva milijuna kuna tako da će Bjelovar biti ‘prvi grad bez papira u Hrvatskoj‘, no Hrebak je upozorio i na loše alociranje novca iz EU fondova od strane države koji je potrošen, tako da su bili prisiljeni i obustaviti neke projekte na nekoliko mjeseci.
>>>Predsjednik Uprave Belupa: Naš investicijski ciklus traje punih 47 godina
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman naglasila je da će država potaknuti investicije koje donose brz tehnološki napredak, čuvaju radna mjesta i zapošljavaju te aktivirati neaktivnu državnu imovinu. Pritom je podsjetila na Zakon o poticanju ulaganja, što je tijekom panela pohvalio i Petar Šimić, vlasnik tvrtke Grad-Export. On je iznio i zanimljivu ideju da bi država trebala više vremena posvetiti dobrim tvrtkama, a ne, kako to sada čini, lošim. Napomenuo je da su zdrave tvrtke nositelji razvoja i pohvalio se izvozom svojih dekorativnih panela za ulazna vrata.
Ipak, u svom izlaganju Radoš je podsjetio da je Hrvatska među najlošijim zemljama u EU po privlačenju investicija, no ponudio je model koji koriste zemlje slične Hrvatskoj. On je naveo da griješimo ako samo spominjemo porezne olakšice jer drugi (Mađarska, Češka, Slovačka, Finska) koriste sedam ključnih točaka prilikom predstavljanja mogućih područja za investiranje u svojim zemljama: predstavljaju najkonkurentnija područja gospodarstva s primjerima investicija, podatke o inovacijama i istraživanjima, postotak mladih obrazovanih, poziciju zemlje, njezinu javnu upravu i kvalitetu življenja.
- Dakle, tu nema poreznih olakšica – rekao je Radoš.
Doduše, naveo je i neke pomake, primjerice u javnoj upravi, a što se tiče pravne sigurnosti, ona je ostala na istoj razini. HGK je inače sprovela istraživanje među poduzetnicima u kojem je potvrđeno da investicijska klima u Hrvatskoj nije najbolja.
Ipak, da se nekako pokreće tvrdi član Uprave Hamag Bicro-a Mario Turalija koji je podsjetio da je ta ustanova od 2007. do ulaska Hrvatske u EU pomogla projekte ukupne vrijednosti 730 milijuna kuna, a u zadnje dvije godine ta je vrijednost povećana za milijardu kuna i pokrenuto je dvije tisuće projekata u realnom sektoru za koje je odobreno 2,6 milijardi kuna, odnosno 70 posto predviđenih sredstava. Vjeruje da će do 2020. biti iskorištena i ostala sredstva.
Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, pohvalio se pak s 204 investicije vrijedne gotovo deset milijardi dolara, najviše u proizvodnju (44 posto), turizam (30 posto), IT (12 posto), a ostalo su investicije u energetiku i druga područja. Hrvoje Galičić iz HBOR-a napomenuo je da su u zadnjih godinu dana koristili novac iz EU fondova za razvoj financijskih instrumenata, čime će investitorima i izvoznicima biti olakšani izvori financiranja, no dodao je da je ta banka ne samo razvojna, nego i izvozno-kreditna agencija koja pomaže izvoznicima.
>>>Dodijeljene nagrade Lider invest 2018.
Koliko EU pomaže investicijama u svojim članicama govorila je Estelle Göger, predstavnica Glavne Uprave Ekonomskih i financijskih poslova EK. Rekla je da Hrvatska zauzima 12 mjesto u EU u odnosu na ulaganje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI). Riječ je o infrastrukturnim i inovacijskim projektima, odobreno ih je sedam koje financira Europska investicijska banka (EIB) s potporom EFSI-a s oko 129 milijuna eura, a ukupna je vrijednost investicija 738 milijuna eura.
Kad su pak u pitanju mala i srednja poduzeća, odobreno je osam sporazuma s posredničkim bankama koje financira Europski investicijski fond (EIF), uz potporu EFSI-a s ukupno 94 milijuna eura, a ukupna je vrijednost tih investicija oko 332 milijuna eura. Napomenula je da je u financijskom razdoblju do 2020. predviđeno 500 milijardi eura za cijelu EU. Od toga je predviđeno za investicije u malim tvrtkama 32 posto te za istraživanje i razvoj (21 posto), digitalizaciju 11 posto, transport osam posto itd.
Završna manifestacija je pokazala da i u Hrvatskoj, usprkos svemu, ima investicija, čak i više nego što smo sami bili svjesni, kako je to rekao glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, najavivši i sljedeći Lider Invest.