U vrijeme mog djetinjstva, a, priznajem, ima tome već dugo, cijele ulice, cijeli kvartovi početkom rujna mirisali su na ocat, na kiseljenje paprika i krastavaca, na pekmez od šljiva i kompot od marelica… Mirise je neizbježno pratio zvuk pile za drva, kupovale su se knjige, bilježnice, ono malo opreme za školu, dani su već bili kraći i svježiji.
>>>U novom broju Lidera: Prazne police između ekscesa i nove stvarnosti
Mirisi zimnice i drndavi zvuk pile za drva odavno su nestali s naših ulica, ali knjige i bilježnice (sada se zovu ‘radne‘) i mnogo zahtjevnija oprema za školu još se kupuju početkom rujna. Ali i to ne zadugo. Otprilike 2030. na nekom će se blogu, društvenoj mreži ili sasvim novom čudu netko s nostalgijom sjećati svog djetinjstva i kako je to bilo kad su se kupovale knjige i bilježnice za školu…
Zaboravi nostalgiju
Digitalno, naime, neumoljivo ulazi u naše živote, pa napokon i u naše škole. Ove jeseni počinje eksperimentalna faza kurikularne reforme ambiciozno nazvane ‘Škola za život‘, u škole su ušli tableti i kompjutori, mijenja se i sadržaj i forma, školske torbe bit će lakše, stjecat će se znanja korisna za život i posao i sve to što ste već čuli.
Proces digitalizacije pokrenuo se i ne može se zaustaviti što god donosio. Ipak, bi li u školama trebali biti malo oprezniji s uvođenjem novih tehnologija?
Mnogi fakulteti, visoke škole i učilišta već su ušli u digitalizaciju, već se godinama zna da se najbolje na tržištu rada ‘prodaju‘ informatičari pa inženjeri, posebno elektrotehnike, sve su brojnije e-škole, pa i među onim poslovnima. Štoviše, mnoge poslovne škole u programe svojih studija uvrštavaju informatička znanja, a neke kojima su informatički studiji glavni uvode znanja iz menadžmenta. Jedno bez drugoga više neće ići.
Glup i gluplji
Istina, već ima istraživanja koja pokazuju da nekritičko uvođenje digitalizacije u škole ima kontraefekt: djeca su se pokazala glupljom i s manje znanja čak i iz matematike od one koja pohađaju škole bez previše tehnoloških pomagala. Iako se na prvu čini čudnim, to je zapravo logično. Zašto bi netko pamtio i ‘ručno‘ računao postotke ili vadio korijen kad to pametni tablet radi brže i učinkovitije? Mozak će nam od toga zakržljati jer ga nećemo upotrebljavati, kažu jedni, a drugi tvrde da se umjesto takvih i sličnih zamornih računanja možemo baviti složenijim stvarima, novim izumima, novim spoznajama…
>>>Novi broj Lidera – Ana Knežević: Vodu prodaje 125 komunalnih poduzeća od 7 do 77 kuna po kubiku
Teško je reći tko ima pravo, ali dvoje je sigurno: proces koji se pokrenuo ne može se zaustaviti što god donosio te činjenica da je ovo je civilizacija koja sve dotjera do apsurda. Počne s najboljim namjerama i onda toliko ‘jaši‘ da se sve pretvori u svoju suprotnost. Možda zato i s digitalizacijom u školama treba biti malo oprezniji.
U ovotjednom prilogu očekuju vas mnoge zanimljive teme među kojima su:
Znanjem do dobrog posla: IT i MBA najbolje su propusnice za prvu ligu poslovnog svijeta
U kompetitivnom okružju, kao u kakvoj videoigri, studenti vjeruju da je svaka diploma jedan korak bliže cilju. A u svijetu obrazovanja ništa se ne vrednuje više od završenih poslijediplomskih studija, svojevrsne propusnice za prvu ligu poslovnog svijeta.
Ulazimo u fazu digitalnih škola, ali obrazovni rezultati su upitni
Prema istraživanju OECD-a iz 2015. pokazalo se da veća upotreba računala i interneta u školama nije vezana uz bolje rezultate učenika. Štoviše, veća upotreba tehnologije u školama uzrok je slabije pismenosti i lošijih rezultata u matematici.
Usprkos svojoj mehaničkoj duši potiču razvoj emocija kod ljudi
Roboti namijenjeni poučavanju, pokazala su dosadašnja iskustva, kod ljudi poboljšavaju i razumijevanje emocija. Iako se zasad najviše upotrebljavaju u obrazovanju, roboti će, sasvim sigurno, uskoro poučavati i zaposlenike na radnim mjestima.
Što smo vam još pripremili otkrijte sami u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.
Svoj primjerak Lidera potražite na svim kioscima Tiska i iNovina.