Možda nikada kao proteklog tjedna fondovi Europske unije u Hrvatskoj nisu doživjeli toliku medijsku eksponiranost i tako velik interes javnosti zbog sada već poznatoga ‘natječaja od 35 sekundi‘, tako popularno nazvanoga u medijima. Bura se polako stišava, ali – posljedice ostaju. Pitam se samo hoćemo li imati priliku doživjeti još pokoju euforičnu naslovnicu u stilu ‘Odabrani startup projekt za financiranje iz fondova EU ocijenjen s čak 97 od mogućih 100 bodova‘ ili ‘Metaloprerađivač iz Čakovca više od godinu dana prije roka ispunio sve indikatore uspješnosti prijavljenih u projektu EU‘. Teško.
>>>Liović: Pad Vlade bio bi poguban za uspješnost RH u povlačenju sredstava iz EU fondova
Za estradizaciju fondova EU proteklog tjedna u Hrvatskoj zaslužni su svi: malo mediji, pomalo konzultanti, a ponajviše mjerodavna ministarstva – gospodarstva i regionalnog razvoja. Ministarstva, i to ne samo ta dva, ponajprije su odgovorna zbog pogrešnog programiranja i raspodjele novca EU.
Fondovi EU sporiji i od pravosuđa
Natječaj za konkurentnost u svibnju planuo je u nultoj sekundi, ali nije poništen. Tako mnogi proizvođači nisu dobili novu priliku za kupnju CNC strojeva, ali sada, nakon medijske buke, određuje se četiri puta veći iznos za kupnju IT opreme
I dok ugovaranje i isplata po pojedinim programima i prioritetnim osima teku sporije od donošenja pravomoćnih sudskih presuda za gospodarski kriminal, natječaji namijenjeni poduzetnicima nerijetko nude novac za koji je interes poduzetnika i osam puta veći od iznosa koji se nude, baš kao što je bio slučaj na natječaju za nabavu informacijske i komunikacijske tehnologije.
Rezultat pogrešnog planiranja jest izrazit neuspjeh Hrvatske u povlačenju novca iz fondova EU, i to toliki da se neutralnom promatraču (čitaj: EK) može učiniti da ne znamo što bismo s novcem. Poduzetnici pak, preopterećeni visokim poreznim davanjima, skupim energentima, neefikasnim javnim aparatom itd., vape za dodatnim novcem kako bi barem djelomično postali konkurentniji.
Iako se kaže da je svaki, pa i negativan, publicitet dobar, nisam siguran koliko je prošlotjedna halabuka pridonijela popularizaciji i koristila povlačenju novca iz fondova EU. Posljednjih sam dana razgovarao s desecima poduzetnika koji su nakon prošlog tjedna izgubili bilo kakav interes za sudjelovanje na budućim natječajima za nepovratna sredstva EU i izrazili trajno nepovjerenje u sâm sustav. Trivijalizirajući procedure i predstavljajući natječaj kao puku igru na sreću u kojoj je doslovno trebalo imati samo ‘najbrži prst‘ te predati prazan projekt da bi se dobilo milijun kuna, pojedinci su nanijeli nepopravljivu štetu jer su na taj način svakog racionalnog poduzetnika izazvali da preispita svrhovitost sudjelovanja u takvoj igri.
Smije li se zatražiti od države da se prerađivačkoj industriji i izvoznicima u roku od dva dana dodijeli i javno objavi nova, četiri puta veća raspodjela, kao što je učinjeno na prošlotjednom natječaju?
Istina je, dakako, ponešto drukčija: i oni poduzetnici koji su se uspjeli ugurati u 220, koliko ih je sustav evidentirao da su u prvih 35 sekundi predali projekt, vrijedno su tjednima pripremali projekte, pa se s pravom postavlja pitanje jesu li oni oštećeni odlukom Ministarstva o poništenju natječaja. Ne treba također smetnuti s uma da to nije bio prvi natječaj proveden prema načelu brzog prsta.
Natječaj planuo u nultoj sekundi
Natječaj raspisan u svibnju, onaj za opremanje i proširenje proizvodnih kapaciteta u prerađivačkoj industriji, planuo je u nultoj sekundi na poštanskim šalterima. Iako je bilo više elemenata da se ne organizira prema načelu brzog prsta jer se u njemu trebalo dodijeliti čak 200 milijuna kuna, takva odluka nije donesena. Može li se nakon prošlotjedne odluke Ministarstva, sasvim legitimno, zatražiti poništenje i svibanjskog natječaja kako bi svi poduzetnici dobili jednaku priliku? Jer ako bi na nekom natječaju trebala presuđivati kvaliteta projektne prijave, onda je to upravo natječaj za jačanje konkurentnosti industrije. Smije li se zatražiti od Ministarstva da se prerađivačkoj industriji i izvoznicima u roku od dva dana dodijeli i objavi nova, četiri puta veća raspodjela, kao što je to učinjeno na prošlotjednom natječaju?
>>>Najbrži prst (2): Predao projekt četiri sekunde nakon otvaranja i zakasnio
Naime, u više je navrata Ministarstvo stidljivo najavljivalo kako će se i za taj natječaj dodijeliti više novca, no podatak o dodatnoj raspodjeli za prerađivačku industriju nikad nije službeno i javno objavljen. Stoga prerađivačka industrija i izvoznici s pravom pitaju je li dodatni novac namijenjen industriji na kraju završio kod onih koji su bili glasniji. Je li novac namijenjen kupnji CNC strojeva na kraju završio u nabavi laptopa, iPoda, servera i ostale IT opreme? Iako se može učiniti da su poduzetnici, sportskim rječnikom rečeno, prošli tjedan odnijeli pobjedu, pravo pitanje koje se postavlja jest: protiv koga je, doista, utakmica odigrana – protiv sustava ili protiv drugih poduzetnika? 
Piše: Darko Liović
Pratite nas na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]