Ljudski mozak nesrazmjerno je velik, zahtijeva petinu tjelesne energije, ljudi su odlučili djelomično žrtvovati tjelesni rast kako bi dobili više cerebralnog kapaciteta, a postao je takav kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njezinim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima, objavili su znanstvenici sa škotskog sveučilišta St Andrews.
Njihov rad dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije, oni misle upravo suprotno - da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerojatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga.
Mozak za rješavanje problema
"Njegova veličina je vjerojatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva", dodao je jedan od autora, Mauricio Gonzalez-Forero.
Mozak moderna čovjeka triput je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak australopitek.
>>> Kad želudac kruli, buja mozak
Ali ‘hranjenje‘ tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu. Ljudski potomci, naime, mnogo su duže ovisni o svojim roditeljima i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj s drugim životinjama.
Hrana za mozak - pronalazak lovine, čuvanje hrane, skladištenje vode
Prijašnja istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao "kultura". Ali dosad nijedna nije uspjela zaključiti jesu li ti čimbenici potaknuli rast mozga ili su bili njihova posljedica.
Škotski su znanstvenici razvili matematički model kojim su nastojali utvrditi imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi utjecaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko.
>>> Neandertalci su koristili aspirin kao rješenje za zubobolju
Modeli "mozgova" bili su suočeni s ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uvjetima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše.
Društveni izazovi - ne povećavaju mozak
Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko suradnja i kompetitivnost utječu na razvoj mozga.
Zanimljivo, suradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu znanstvenici, vjerojatno zato jer su se pojedinci mogli osloniti na zajedničke resurse i uštedjeti energiju.
"Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nisu", kazao je Gonzalez-Forero.
>>> ‘Frankenštajnski pothvat’: Znanstveni tim Nenada Šestana aktivirao svinjski mozak izvan tijela
Ali pošto i druge vrste nailaze na izazove u prirodi, zašto je ljudski mozak jedini tako narastao?
To je vjerojatno zbog kulture, odnosno sposobnosti da vještine nauče od drugih umjesto da sve otkrivaju sami.
"Stoga, naša studija sugerira da je interakcija teških problema u prirodi i kulture zaslužna za ovakvu veličinu mozga", ustvrdio je Gonzalez-Forero.